Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković kao član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) pokušavala je da izdejstvuje poseban status za sebe i svoju nevladinu organizaciju, ne uvažavajući odredbe zakona, saopšteno je iz Agencije
Upravni sud Crne Gore poništio je ranije odluku ASK-a na osnovu koje je Marković razriješena sa pozicije člana Savjeta Agencije.
Iz ASK-a su kazali da je, postupajući po presudi Upravnog suda, još jednom potpuno jasno potvrđeno postojanje sukoba interesa i kršenje Zakona o sprječavanju korupcije Ćalović Marković u periodu dok je obavljala funkciju člana Savjeta Agencije.
Navodi se da je na osnovu sprovedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, potvrđeno da Ćalović Marković funkciju člana Savjetu ASK, nije obavljala u javnom interesu, već isključivo u interesu realizacije svojih privatnih biznis planova, što je u suprotnosti sa članovima sedam i osam Zakona o sprječavanju korupcije.
„Na taj način ostvarila je prihode po više osnova i značajno uvećala svoja primanja, a istovremeno primala nadoknadu od Agencije u kojoj je imala upravljačka prava, a što je provjereno i utvrđeno kod nadležnih državnih organa, pa je u 2016. i u 2017. ostvarila ukupne neto prihode od oko 54.500 eura, a koji su u Odluci Agencije pojedinačno precizirani“, rekli su iz Agencije.
Oni su kazali da je potvrđeno da je kao javni funkcioner i članica Savjeta ASK Ćalović Marković sklopila Ugovor sa Delegacijom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i obavezala se da će podnositi prijave Agenciji protiv javnih institucija u vezi izbornog procesa za čiji nadzor je nadležna Agencija, da će za te aktivnosti MANS dobiti 149 hiljada eura, a što je „uticalo na povećanje njenih prihoda“.
„O tome nije obavijestila ostale članove Savjeta ASK, niti tražila Mišljenje Agencije o postojanju sukoba interesa, čime je prekršila Zakon o sprječavanju korupcije“, navode iz ASK-a.
Kako su rekli, svih 2.346 prijava podnešenih Agenciji tokom izbornog procesa 2016. godine bile su neosnovane, neargumentovane i podnešene u „cilju ostvarivanja lične dobiti i fiktivnog pravdanja dobijenih sredstava donatorima, a ne u cilju eventualnog poboljšanja rada ASK-a ili ukazivanja na neregularnosti u izbornom procesu“.
Iz ASK su kazali da je podnošenje prijava imalo je za cilj i opstrukciju rada Agencije u kojoj je Ćalović Marković imala upravljačka prava, a sve zbog realizacije privatnih interesa.
„Za vrijema rada u Savjetu Agencije Vanja Ćalović Marković je pokušavala da izdejstvuje poseban status za sebe i svoju NVO, ne uvažavajući odredbe zakona koje se tiču obaveza, ograničenja i zabrana javnim funkcionerima za vrijeme obavljanja javne funkcije“, rekli su Agencije.
Potvrđeno je, kako su naveli, da je jedan od ciljeva Ćalović Marković bio da se u javnosti predstavi da izborni proces 2016. godine prati veliki broj neregularnosti i da Agencija nije u mogućnosti da realizuje zakonom definisane obaveze, pa je i to bio jedan od razloga podnošenja više hiljada prijava koje Upravni sud odbio kao neosnovane i neargumentovane.
„Tokom vršenja javne funkcije, bivša članica Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković je sklapala ugovore i anekse Ugovora sama sa sobom (zaposleni - poslodavac) o uvećanju zarade isključivo na osnovu zaključenog granta sa Delegacijom EU u Crnoj Gori“, navode iz ASK-a.
Agencija će, kako su kazali, takve kopirane i u većini slučajeva nezavedene ugovore dostaviti nadležnim inspekcijskim službama i po potrebi drugim nadležnim organima radi utvrđivanja njihove validnosti.
Iz Agencije su podsjetili da je zbog nepoštovanja odredbi zakona, više od 180 javnih funkcionera dalo ostavke ili razriješeno od organa vlasti nakon Odluka i Mišljenja koje je ASK donijela od početka svog rada.
Navodi se da je među tim javnim funkcionerima bilo i ministara, pomoćnika ministara, odbornika, direktora i članova organa upravljanja ustanova i javnih preduzeća.
Naglašava se da predstavnici NVO, kada se prihvate javne funkcije u državnim organima i službama, neće i ne mogu biti izuzeti od primjene zakona koji su u nadležnosti Agencije.
„Za Agenciju je bitno da je ovako neselektivna primjena zakona doprinijela povjerenju građana u rad ovog organa, koje je prema istraživanjima javnog mjenja na kraju 2017. iznosilo 68,4%, u odnosu na 65,4% u 2016. godini, što pokazuje kvalitet i efikasnost rada ove institucije“, poručili su iz ASK-a.