Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju praznik posvećen prepodobnoj mučenici Paraskevi, u narodu poznatoj kao Petka Trnova.
Današnji dan se poštuje iako sam praznik nije crveno slovo.
Danom ove svetiteljke završava se "ciklus ženskih praznika" u koje spadaju i Ognjena i Blaga Marija.
U kalendaru SPC ovoj svetiteljki posvećen je današnji dan iako je mnogi miješaju sa Svetom Petkom koja se praznuje 27. oktobra. Prva je rođena u Rimu, a potonja je bila Grkinja.
Praznik Petke Trnove spada u nepokretne i svake godine slavi se 8. avgusta po gregorijanskom ili 26. jula po julijanskom kalendaru.
Sveta Petka Trnova rođena je u Rimu u hrišćanskoj porodici.
Posle smrti roditelja se zamonašila, ali je prije odlaska u manastir svo nasleđeno imanje podijelila sirotinji. Propovijedavši, u to vrijeme (II vijek naše ere), još zabranjenu Hristovu vjeru, potkazali su je caru Antoninu Piju i doveli pred njega, ali ona ga je izliječila od duge bolesti posle čega je i sam prihvatio hrišćanstvo.
Zbog propovijedanja hrišćanstva zatvarana je i mučena, a na kraju i pogubljena mačem u prvoj polovini drugog vijeka.
Njene mošti čuvaju se u Carigradu. Na freskama i ikonama predstavljena je u monaškoj odjeći sa krstom, kao simbolom stradanja, u jednoj ruci i grančicom mirte u drugoj ruci.
Narodna vjerovanja
Na Trnovu Petku koja je ženski praznik danas žene ne bi trebalo da mese, kuvaju ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnijev svetiteljke. Prema narodnom vjerovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke.
Mlade djevojke, vjeruje se, danas treba da beru cvijeće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir.
Djevojčicama se danas oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Praznikom Prepodobne mučenice Paraskeve, u narodu poznatije kao Petka Trnova, završava se mali ljetni "ciklus ženskih praznika", kome pripadaju i Ognjena i Blaga Marija.
I tada se izbjegavaju svi teži poslovi u polju i u kući.