Hrišćanski vjernici koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara danas slave Uskrs.

Vjernici Rimokatoličke crkve i drugih zapadnih crkava slave Uskrs, hrišćanski praznik nad praznicima, za koji se vezuje suština hrišćanske vjere.
Pravoslavne hrišćanske crkve, pa i one koje su prihvatile novi Gregorijanski kalendar, zajedno slave Vaskrs po istom prirodnom kalendaru, ali datum njihovog vaskršenjeg slavlja obavezno se određuje posle jevrejske Pashe, jer se smatra da se ne može slaviti istovremeno sa Jevrejima koji su odgovorni za smrt hrišćanskog Spasitelja.
Pravoslavne crkve ove godine Vaskrs slave nedelju dana kasnije, 8. aprila.
U svakom slučaju, u svim hrišćanskim kalendarima datum obilježavanja Uskrsa je pokretan, kao i svih praznika koji su za njega vezani.
Početak uskršnjeg slavlja je i kraj višenedeljnog uskršnjeg posta i vrijeme pričesti za vjernike koji se u katoličkoj crkvi, na prazničnoj misi, pričešćuju hostijom.
Po zapadnoj hrišćanskoj dogmi, hostija je tijelo i krv Hristova dok se pravoslavnoj crkvi vjernici pričešcuju hlebom u vinom iz jedne čaše, telom i krvlju Hristovom kako je to On ustanovio na veliki četvrtak, na Poslednjoj večeri pričestivši se sa svojim apostolima.
U hrišćanstvu se vjeruje da je Uskrs pobjeda života nad smrću i da je Isus, čija se stradanja, smrt i uskrsnuće pominju na prazničnim službama, prvi koji je pobijedio smrt i pokazao čovječanstvu vrijednosti novog života i vjere u Carstvo nebesko.
Redakcija Monda čestita Uskrs svima koji ga danas slave.