Epidemija malih boginja u regionu i skoro cijeloj Evropi dobija sve šire razmjere pri čemu vrh obolijevanja još nije dostignut, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Iz te ustanove su ukazali da su Grčka, Italija, Rumunija i Srbija najpogođenije.
„Od početka epidemije samo nа tеritоriјi Srbiје ukupno je registrovano devet smrtnih slučajeva koji su bili posljedica morbila, i 3,162 slučaja obolijevanja od mаlih bоginjа“, naveli su u saopštenju.
Do prošle godine, kako su dodali, smrtnih slučajeva kao posljedice morbilozne infekcije u Srbiji nije bilo 20 godina.
Iz IJZ su kazali da je u Crnoj Gori nakon tri godine bez slučajeva, ove godine infekcija virusom morbila dokazana kod 14 osoba, od kojih se dva oboljela dijeteta još uvijek nalaze na bolničkom liječenju i trenutno su stabilnog zdravstvenog stanja.
„Zbog epidemiološke situacije u regionu, ali i nezadovoljavajućih nivoa kolektivnog imuniteta, u Crnoj Gori je na snazi pooštren nadzor nad osipnim groznicama koji za cilj ima da pravovremeno otkrije i adekvatno procesuira sve osobe sa simptomima malih boginja“, podsjetili su iz te ustanove.
Navode da je procjenjeno nešto više od sedam hiljada nevakcinisane i osjetljive djece predškolskog uzrasta.
Iz IJZ su objasnilii da morbili za razliku od mnogih drugih zaraznih bolesti i infektivnih patogena nijesu ni nova, niti nepoznata bolest.
Oni su kazali da je razlog zbog kojeg se morbili sada registruju u epidemijskoj formi činjenicama da su moderna društva zaboravila pravu opasnost zaraznih bolesti i da ne smatraju vakcinaciju neophodnom.
„Zahvaljujući neodgovornim pojedincima i antivakcinalnim porukama koje su iznosili, morbili su ponovo počeli da odnose ljudske živote i to u 21. vijeku, a to je ono čemu se moramo oduprijeti jer je svaki izgubljeni život od bolesti koja se apsolutno mogla spriječiti necivilizacijski čin ravan katastrofi“, rekli su iz Insttuta.