Vlada će novim zakonom o radu kroz institut preraspodjele radnog vremena značajno unaprijediti položaj zaposlenih, što potvrđuje i činjnica da je to rješenje naišlo na odobravanje sindikata.
Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću saopšteno je da je članom Nacrta zakona regulisan institut preraspodjele radnog vremena, koji se primjenjuje u onim djelatnostima čija priroda iziskuje drugačiji model rada od uobičajenog.
“On je u dijelu javnosti, a donekle i u poslovnoj zajednici pogrešno interpretiran ili čak poistovjećen sa prekovremenim radom, iako je riječ o dva različita instituta”, navodi se u saopštenju povodom pogrešnih tumačenja pojedinih rješenja iz novog zakona o radu.
Novi zakon o radu: Zastara duga za 4 godine?
Institut preraspodjele radnog vremena značajno je, kako se dodaje, unaprijedio položaj zaposlenih, što potvrđuje i činjenica da je ovo rješenje naišlo na odobravanje sindikata, a na nivou radne grupe postignuta je saglasnost među socijalnim partnerima.
Preraspodjela radnog vremena podrazumijeva da zaposleni jedan period godine radi duže, a jedan kraće, s tim da ukupno radno vrijeme u prosjeku ne može biti duže od punog.
“Određeno rješenje prisutno je i u važećem zakonu, ali je ono neprecizno, i ne definiše maksimalno trajanje radnog vremena, što je ostavljalo prostora za prekoračenja u pogledu trajanja rada”, rekli su iz Vlade.
Nacrtom zakona o radu Vlada je primijenila standarde sadržane u Direktivi 2003/88, koja se odnosi na modele organizacije radnog vremena, i ograničila trajanje radnog vremena u korist zaposlenog‚ tako da ukupno radno vrijeme u toku mjeseca može trajati najduže do 54 sata sedmično, a na sezonskim poslovima najduže do 60 sati sedmično.
“Na taj način, u slučaju preraspodjele radnog vremena, zaposleni ostvaruje pravo na sve predviđene odmore u skladu sa zakonom, što takođe nije bilo dovoljno obezbijeđeno važećim Zakonom. Obavezama koje su novim rješenjem propisane za poslodavce, eliminisan je prostor za moguće zloupotrebe i olakšan postupak inspekcijske kontrole, a propisane su i visoke novčane kazne za one koji prekrše utvrđene obaveze”, precizirali su iz Vlade.
Iz Vlade su zakljuučili da nema govora o nepovoljnijem rješenju za radnike, niti je zakon mijenjan na štetu zaposlenih, već će se eliminisati postojeća nepovoljna praksa kroz buduću primijenu odgovarajuće Direktive, i uz poštovanje odredbi međunarodnog prava.