Zemljotresi koji su se nedavno desili u Italiji, Makedoniji, potom Banjaluci i Albaniji podsjećaju nas i opominju da tom vidu prirodnih stihija ne posvećujemo dužnu pažnju, kaže prof. dr Staniša Ivanović, piše Pobjeda.
Profesor inženjerske geologije i seizmologije i akademik DANU ističe da je seizmologija mlada nauka, a u Crnoj Gori tek je napravila prve korake.
"U mnogim drugim sredinama, pa i na Balkanu, seizmološki zavodi rade u sastavu nacionalnih akademija nauka. Primjera radi, u Kini, u Institutu za geologiju, na proučavanju zemljotresa učestvuje oko 10.000 specijalista, od kojih se deset odsto bavi ispitivanjima iz oblasti prognoze zemljotresa. U SAD je po Nacionalnom programu za period od posljednjih deset godina bilo izdvojeno oko 137 miliona dolara samo za prognoziranje zemljotresa", kaže Ivanović za Pobjedu.
Govoreći o Crnoj Gori, on je rekao da je situacija bitno drugačija.
"Republički seizmološki zavod ima status upravne organizacije?! Od nedavno, umjesto da se integriše sa Geološkim zavodom, jer po prirodi obje institucije pripadaju oblasti geonauka, on je pripojen Hidrometeorološkom zavodu, iako hidrometeorologija nema nikakvih dodirnih tačaka sa seizmologijom. Ipak, seizmološka služba u Crnoj Gori je danas tehnički relativno dobro opremljena, naročito poslije 1979. godine. Izvršeno je sistematsko rješavanje ocjene seizmičke opasnosti vezano za statističku obradu prostorno-vremenske raspodjele dogođenih zemljotresa", kazao je on.
Najranjiviji su, kaže on, uslovno-stabilni tereni u široj zoni flišne padine Crnogorskog primorja, što predstavlja široki pojas koji je pretežno urbanizovan.
"To ne znači da se tamo ne može i ne smije graditi. Naravno da može, ali pod određenim uslovima i uz maksimalno poštovanje standarda i propisa aseizmičke izgradnje", kaže Ivanović.