Crnogorska kapa predstavlja sastavni dio crnogorske narodne nošnje i njen je zaista najupečatljiviji ornament.
O istoriji crnogorske kape kakvu danas poznajemo, možemo pronaći u brojnim zapisima putopisaca, misionara, naučnika, književnika i diplomata, a njenu ljepotu isticali su i brojni likovni umjetnici.
Crnogorska kapa, koja ima istoriju dugu najmanje tri vijeka, je plitkog, okruglog oblika, sastavljena od crnog svilenog oboda zvanog - deravija i od crvenog čojanog tjemena, zvanog - tepelak ilitepeluk.
Od nastanka do današnjih dana, oblik kape ostaje nepromjenjen, za razliku od velikog broja različitih motiva izvezenih zlatnim nitnama na kapama koji se mijenjaju, u zavisnosti od istorijskog trenutka.
Vez na kapi se javlja još u vremenu vladavine Petra I Petrovića Njegoša. Prvi vez oko kape bio je na deraviji, za razliku od veza na tjemenu, koji se javlja tek pedesetih godina XIX vijeka.
Na tjemenom dijelu muške kape, kroz istoriju se javlja veliki broj motiva. U vrijeme Petra I Petrovića Njegoša, perjanici su na kapama nosili početna slova nahije kojoj su pripadali. Za vrijeme Danila I, Crnogorci su na kapama nosili njegove inicijale. Kako je vrijeme prolazilo, mijenjali su se i vladari, pa samim tim i motivi na kapama. U vrijeme kralja Nikole nošeni su njegovi inicijali ispisani ćirilicom– HI ili HIŽ (Nikola I živio).
Najviše su bile u upotrebi kape sa zlatnim polukrugovima i slovima na njihovom okviru. Često su na čitavoj površini tepelaka vezeni motivi iz crnogorskog grba, tj. stilizovane predstave dvoglavog orla i lava, potom zmija i vijenci cvijeća i lišća. Nije rijetko da umjesto vladarevih inicijala su vezeni i inicijali vlasnika kape.
Krajem XIX i do dvadesetih godina XX vijeka, na crnogorskoj kapi se veze i krst sa četiri ognjila (popularna četiri slova „S“ ili „četiri slova zlatna“), a osim toga u tom i kasnijem periodu, vrlo često vezeni motiv na tjemenu kape, bila je zvijezda petokraka.
Pogledajte galeriju fotografija:
Mnogi ne znaju da osim zlatnog veza, Crnogorci su na kapama nosili i metalne grbove, koji su označavali pripadnost određenoj društvenoj hijerarhiji. Senatori, perjanici, i kapetani nosili su kape sa različitim grbovima, koji su u slučaju njihovog prelaska u niži čin skidani sa kapa.
Takođe, zanimljivo je i to da su i crnogorski građani muslimanske vjere izrađivali kape od zelene boje na kojima je bio izvezen grb Crne Gore.
Aleksandra Blagojević