Zbog velike razlike u cijenama eurodizela, vozači iz Srbije sve češće gorivo sipaju na crnogorskim benzinskim pumpama, pišu Vikend novine.
Posljednjim obračunom Ministarstva ekonomije cijena eurodizela je u Crnoj Gori dostigla istorijiski minimum. I dok crnogorski vozači veselo trljaju ruke zbog niskih cijena eurodizela (0,82 eura), naše komšije iz Srbije, u kojoj je litar ovog goriva 1,04 eura, posljednjih dana redovni su gosti na benzinskim pumpama u našoj državi i to samo da bi napunili rezervoare i uštedjeli dosta novca na razlici u cijenama.
Benzinske pumpe u crnogorskim gradovima koji se nalazi uz granicu sa Srbijom, sve češće su "okupirane" automobilima iz susjedne nam države. Komšije u našu državu isključivo dolaze zbog eurodizela koji je znatno jeftiniji od onog koji se toči u Srbiji, pa tako uštede i preko 20 eura.
Da vozači iz Srbije dolaze u Crnu Gori radi jeftinijeg goriva, nije nepoznanica ni za Udruženje naftnih kompanija Srbije (UNKS).
"Građani pograničnih mjesta oduvjek koriste mogućnost da se snabdijevaju raznim proizvodima, pa i gorivom ukoliko je jeftinije u susjednoj zemlji i to nije ništa neobično ni za naš region, ni za čitavu Evropu. Međutim ukoliko je razlika u cijeni velika, za razliku od Evrope, u ovim našim krajevima pokreće se šverc", kazao je Vikend novinama generalni sekretar UNKS-a Tomislav Mićović.
Međutim, iako je UNKS zabilježio da iz Bosne i Hercegovine ima šverca goriva, to nije slučaj sa Crnom Gorom.
“Gorivo se u Bosni kupuje za svoje potrebe, ali sve više i za dalju prodaju. Posebno kada je u pitanju akcizna roba nijedna zemlja nije tolerantna prema ovakvim stvarima i nadležni inspekcijski organi, kako je saopšteno, već preduzimaju korake da spriječe takav način trgovine. Razliku od 22 eurocenta ili oko 27 dinara za svaki litar goriva mnoge koji su u prilici će zaista iskoristiti, ali za sada nismo zapazili da se gorivo iz Crne Gore kupuje radi dalje prodaje na crnom tržištu" istakao je Mićović.
Prema riječima Mićovića, dizel u Srbiji je znatno skuplji nego u državama regiona iz nekoliko razloga.
"Ako pretpostavimo da su u svim zemljama u startu jednake nabavne cijene derivata nafte, u startu zbog različitih zahtjeva i naknada različiti su troškovi poslovanja u svakoj zemlji i tu se pojavljuje prva razlika. Zatim, direktna državna zahvatanja koja idu u budžet kao što su akciza, naknada za obavezne rezerve i PDV su u Srbiji daleko veća nego zemalja u regionu. Recimo, takse na 1.000 litara dizela su oko 407,5 eura, u Crnoj Gori 488,91 a u Srbiji 636,93 eura", objasnio je Mićović.
Kompanijska cijena, kako tvrdi Mićović, koja se dobija kada se iz maloprodajne cijene isključe sve takse je u Srbiji 419,82 eura/1000l dok je u BiH 461,69.
"Dakle, veće su nego u Srbiji, ali krajnju cijenu formiraju državna zahvatanja zbog čega Srbija, kada je dizel u pitanju, prednjači u regionu. U prosječnoj maloprodajnoj cijeni eurodizela u Srbiji 60,3 odsto je državno zahvatanje, u Crnoj Gori je to 56,2, dok je u BiH svega 46,9 odsto", zaključio je Mićović.
Kako je Vikend novinama objasnio Mićović, naftne kompanije koje imaju benznske stanice u zapadnoj Srbiji, već godinama ne mogu da izađu na kraj sa smanjenim prometom.
“UNKS je već apelovao da se državna zahvatanja uravnoteže, jer pored vlasnika benzinskih stanica na gubitku je i država čiji građani praktično pune budžet susjednih zemalja", rekao je Mićović.