Mišljenje Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti biće korisno, jer postoje sumnje pojedinih društvenih grupa da li je taj akt u skladu sa evropskim standardima, smatra profesorica Pravnog fakulteta, Ivana Jelić.
„S obzirom na to da postoje disonantni tonovi u društvu Crne Gore povodom Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, kao i da postoje sumnje pojedinih društvenih grupa u vezi sa tim da li je taj nacrt u skladu sa evropskim standardima, mislim da je korisno dobiti mišljenje VK po ovom pitanju koje tretira uživanje osnovnog ljudskog prava, a to je pravo na vjeroispovijest“, kazala je Jelić Pobjedi.
Uz to, dodala je, važnost odnosa države i vjerskih zajednica za uživanje ovog ljudskog prava dodatno nameće potrebu da se čuje i stav evropskog savjetodavnog autoriteta Savjeta Evrope, kojeg čine nezavisni pravni eksperti.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputilo je krajem avgusta VK Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti o čemu će se to tijelo Savjeta Evrope izjasniti na sjednici u decembru.
Jelić je objasnila da mišljenja VK nemaju snagu pravnog naslova „stricto sensu“, ali imaju nesporan pravni i politički autoritet.
„Na njega budno gledaju Savjet Evrope i ostale međunarodne organizacije kojima je misija povezana sa zaštitom ljudskih prava, izgradnjom demokratije i ostvarivanjem vladavine prava. Uz to, ukoliko mišljenje VK bude usvojeno kao zvanično mišljenje nekog tijela koje donosi pravno obavezujuće odluke, onda ono dobija jaču pravnu snagu“, rekla je ona.
U svakom slučaju, rekla je Jelić, za države koje traže mišljenje, postoji obaveza da se to mišljenje detaljno razmotri, jer savjeti VK dijele evropske standarde i dobre prakse kojima se nove demokratije moraju povinovati.