Svako dijete ima pravo da ne oboli od bolesti koje je moguće spriječiti, odnosno prevenirati imunizacijom, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje, povodom obilježavanja sedmice imunizacije.
"Cilj obavezne sistematske imunizacije/vakcinacije je da se svako dijete zaštiti od obolijevanja od pojedinih bolesti za koje postoje djelotvorne i bezbjedne vakcine", navode iz te zdravstvene institucije.
Kako su naveli, da bi se uspjelo u toj namjeri, neophodno je dostići i održati obuhvat vakcinama iz Programa obavezne imunizacije od najmanje 95 odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju djece koju prema zvaničnom Kalendaru treba vakcinisati, bez demografskih, teritorijalnih i socijalnih razlika.
"Vakcinacija štiti djecu od određenih zaraznih bolesti. Dijete koje nije vakcinisano može da oboli od najtežih formi tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, malih boginja, rubele, zaušaka, hepatitisa B, invazivnih oboljenja izazvanih Hemofilusom influence tip b (meningitis, laringitis, upale pluća i slično)", kaže se u saopštenju.
Oni su poručili da je imunizacija jednostavan, bezbjedan i djelotvoran način da se zaštiti dijete od određenih bolesti.
"Vakcinacijom protiv određenih zaraznih bolesti sačuvano je više života nego bilo kojom drugom intervencijom namjenjenoj zaštiti zdravlja, ukoliko se izuzmu snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće i upotreba antibiotika koji su djelotvorni samo protiv bakterija ali ne i protiv virusa", rekli su iz Instituta.
Kako su pojasnili, vakcinacija je postupak unošenja oslabljenih ili inaktiviranih uzročnika bolesti ili njihovih dijelova u organizam u cilju da se izazove reakcija imunog sistema i razvije otpornost na te uzročnike, odnosno bolesti, slična onoj koja se stiče prirodnim putem u slučaju obolijevanja.
"Razlika je u tome da prilikom vakcinacije ne moramo prebolovati bolest i time izložiti sebe značajno češće mogućim komplikacijama koje nosi sama bolest u odnosu na moguće neželjene reakcije koja izaziva vakcinacija. Dakle, moguće posljedice nakon prirodno preležanih bolesti daleko su češće i teže od mogućih neželjenih posledica nakon vakicnacije", kažu u obraćanju.
Prema njihovim navodima, optimalni imunološki odgovor na vakcinu zavisi od mnogih faktora uključujući vrstu vakcine, uzrast i imunizacioni status primaoca.
"Preporuke koje se odnose na davanje vakcina zavise od rizika obolijevanja u određenom životnom dobu, uzrasno specifičnog rizika za komplikacije, uzrasno specifičnog odgovora na vakcinaciju i mogućeg ukrštanja sa pasivno prenijetom zaštitom (antitijelima) od majke, koja je krakotrajnog karaktera. Uzrast u kome se preporučuje vakcinacija odabran je tako da vaše dijete u najranijem mogućem uzrastu i na najbolji mogući način bude zaštićeno od određenih bolesti", piše u obraćanju.
Iz Instituta su apelovali da je veoma važno da dijete primi sve doze vakcina u skladu sa Kalendarom imunizacije.
"Ako se vakcina da prije vremena, dijete neće stvoriti odgovarajuću otpornost, a ako se vakcinacija bespotrebno odlaže odnosno kasni sa njenim primanjem, onda dijete ostaje duže osjetljivo na infekciju tim uzročnikom odnosno raste rizik da u međuvremenu oboli od bolesti protiv koje nije vakcinisano", kazali su iz Instituta.
Oni su ukazali da je primjena vakcina izazvala dramatičnan pad obolijevanja od vakcinama preventabilnih bolesti, ali i dovela značajan broj ljudi ne samo kod nas već u cijeloj Evropi u zabludu da neke zarazne bolesti smatraju dijelom prošlosti, a samim tim i da misle da više nije neophodno vakcionisati djecu.
"Takav način razmišljanja doveo je do činjenice da više stotina hiljada djece i omladine u Evropskom regionu Svjestske zdravstvene organizacije nije uredno vakcinisano, zbog čega bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom kontinuirano izazivaju bezpotrebna obolijevanja, komplikacije, pa čak i smrtne ishode", navodi se u obraćanju.
Kazali su da se u nekoliko posljednjih godina države evropskog regiona ponovo suočavaju sa epidemijama malih boginja, rubele, zaušaka koje se javljaju kod osetljive populacije koja nije uopšte vakcinisana ili nije u potpunosti vakcinisana ili nije vakcinisana na vrijeme (kasni sa vakcinacijom).
"Pored individualne zaštite, vakcinacija predstavlja i čin kolektivne zaštite i odgovornosti jer ukoliko je više od 95 odsto ciljne populacije potpuno vakcinisano sprječava se epidemijsko širenje bolesti i obolijevanje onih koji nisu vakcinisani", apelovali su iz Instituta.