Socijalno-ekonomska situacija u Beranama vrlo je složena, što potvrđuju posljednji statistički podaci o zaposlenosti, primanjima i socijalnim davanjima, saopštio je predsjednik Opštine, Dragoslav Šćekić.
“U kratkom periodu ogroman broj radnika se iz fabričkih hala preselio na Biro rada ili kasnije u Centar za socijalni rad”, rekao je Šćekić u intervjuu Vijestima.
Prema statističkim podacima, zaposlenih u Beranama u decembru je bilo oko 4,36 hiljada, sa prosječnom platom od 438 EUR, što je skoro deset odsto manje od državnog prosjeka. U Beranama je u januaru bilo 5,92 hiljada, a prosječna penzija je iznosila 218 EUR što je 20 odsto manje od državnog prosjeka.
Statistički podaci za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice iz februara pokazuju da socijalnu pomoć u ovom gradu prima oko 1,48 hiljada porodica za 4,66 hiljada članova, dok je nazaposlenih 2,1 hiljada.
Šćekić je rekao da podatak o ličnim primanjima govori sam za sebe, odnosno da je privreda na infuziji i da je skoro nema.
“Za Berane je poznato da je ugašena cijela industrijska zona koja je zapošljavala oko šets hiljada radnika, da ne govorim o uslužnim i drugim djelatnostima povezanim za potrebe industrijske zone. U tom vremenu značajan broj građana je odselio trbuhom za kruhom. Nakon stečaja i privatizacija, uslijedio je potpuni privredni kolaps ne samo u Beranama, nego i na cijelom sjeveru Crne Gore”, podsjetio je Šćekić.
On je kazao da Opština Berane uprkos takvom zatečenom stanju ulaže napor da u saradnji i uz pomoć Vlade dovede i privuče investitore za oživljavanje privrede.
“Pokušavamo da aktiviramo asfaltnu bazu, da proširimo djelatnosti u okviru fabrike Polieks, da vratimo u funkciju hotele Berane i Lokve, a preko međunarodnih fondova pri kraju je realizacija projekta Regionalni biznis centar za pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima”, naveo je Šćekić.
Prema njegovim riječima, samo oživljavanje privrede, odnosno proizvodnje može dovesti do stabilizacije ekonomsko-socijalnih prilika.
“Poseban akcenat bih stavio na poljoprivrednu proizvodnju i preradu i u tom pravcu ulažemo ogromne napore i očekujemo direktnu podršku Ministarstva poljoprivrede”, kazao je Šćekić.
On smatra da je za čitav sjever, a posebno za Berane, potrebno da država stavi veto na izvoz drvne građe, odnosno trupaca.
“Samo u našoj opštini imamo preko 30 pilana. Ako bi svi vlasnici dobili koncesije, a ne samo pojedini, to bi značilo zapošljavanje preko 500 radnika“, rekao je Šćekić.
On je podsjetio da Rudnik uglja koji je nedavno aktiviran, u ovom trenutku zapošljava 70 radnika i da se očekuje da u drugoj fazi uposli još najmanje 30.
Prema njegovim riječima, država mora da posveti posebnu pažnju sjeveru i ublaži značajne razlike u odnosu na ostala dva regiona.
“To znači dodatne mjere u vidu subvencionisanja novih radnih mjesta, dodatnih biznis olakšica, značajnijih ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i infrastrukturu”, poručio je