Organska proizvodnja u Crnoj Gori ima preduslove za podizanje na veći nivo, a posebno postoji mogućnost za razvoj organskog pčelarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.
Iz Ministarstva je saopšteno da su na edukativnoj radionicu u Podgorici sa proizvođačima razgovarali eksperti iz Francuske i Hrvatske.
Ivanović je kazao da lanac organske poljoprivrede u Francuskoj od proizvodnje, prerade, pakovanja do prodaje, zapošljava 50 hiljada ljudi manje od ukupne ekonomije Crne Gore, a stvara 500 miliona EUR više nego ukupna crnogorska privreda.
„To pokazuje potencijale razvoja organske proizvodnje, a čini mi se da je u međuvremenu sazrela, makar jednim dijelom, svijest u Crnoj Gori u kom pravcu možemo dalje da razvijamo poljoprivrednu proizvodnju“, ocijenio je Ivanović.
On je podsjetio da je i ranije bilo projekata u cilju unaprijeđenja razvoja organske proizvodnje, ali da se Crna Gora nalazi u novoj fazi procesa.
„Imajući u vidu veliko interesovanje prisutnih na radionici, čini se da imamo priliku da podignemo organsku proizvodnju na sljedeći nivo“, saopštio je Ivanović.
Prema njegovim riječima, u registru organskih poljoprivrednih proizvođača postoji 169 proizvođača, od kojih 30 imaju sertifikat, 26 organski, a četiri za prelazni period.
Ivanović je kazao da dominira biljna proizvodnja i da su samo tri proizvođača iz stočarske. Prema posljednjim podacima, pod biljnom organskom proizvodnjom je 409 hektara, uglavnom voćarskom i ratarskom, a manje povrtlarskom.
„Posebno mislimo da postoji mogućnost za razvoj organskog pčelarstva, kao i ljekovitog i aromatičnog bilja. Da smo na dobrom putu pokazuje interesovanje korisnika za ove mjere podrške, jer su one duplirane u odnosu na predviđene u agrobudžetu“, kazao je Ivanović i najavio da će plantažnom uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja u ovoj godini biti posvećena još veća pažnja.
Kada je u pitanju normativni dio, Ivanović je podsjetio da je Zakon o organskoj proizvodnji donijet 2013. godine i da je usaglašen sa evrospkom legislativom, kao i da je tokom prošle godine donijet veći broj podzakonskih akata.
„Sada nemamo nikakvih nerazumijevanja sa Evropskom komisijom (EK) ili nekom od članica Evropske unije (EU) u legilsativnom dijelu i očekujem da ćemo negdje 2018. godine nastaviti sa usaglašavanjem“, rekao je Ivanović.
On je podsjetio da Crna Gora ima administrativni sporazum sa Agencijom za razvoj i promociju organske poljoprivrede Francuske i priprodne potencijale za razvoj te oblasti.
„To znači da su svi potencijalni izgovori eliminisani. Preostaje da se radi kvalitetnije i više, da se bolje organizujemo i da se fokusiramo na dugoročni interes proizvođača, a to je prodajno tržište“, rekao je Ivanović.
Direktor francuske Agencije za razvoj i promociju organske proizvodnje, Elisabeth Mercier, pozvala je crnogorske organske proizvođače da radionicu shvate kao dijalog, jer će kroz razgovor najbolje razumjeti francuska saznanja i praksu.
„Razgovaraćemo o načinu organizacije proizvođača u Francuskoj, kao i lanaca od korisnika do proizvođača. Predstavićemo više modela koje smo davali i našim poljoprivrednicima, kako bi ih osnažili u aktivnostima“, kazala je Mercier.
Ona smatra da je za dalji razvoj organske proizvodnje u Crnoj Gori jedna od suštinskih vrijednosti postojanje zakonodavnog okvira usklađenog sa evropskim standardima.
Mercier je ocijenila da je Crna Gora tek u početku razvoja organske poljoprivrede, da potencijali nesumnjivo postoje, kao i da resorno Ministarstvo radi na razvoju tog sektora.
„Za dalji razvoj je potrebno učešće i ostalih institucija u sistemu, kao i ekonomskog sektora“, dodala je Mercier.
Predstavnik hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, Darija Musulin, posebno je navela važnost udruživanja proizvođača za bolji nastup na tržištu organskih proizvoda.
Ona je saopštila da proizvođači treba da teže dobijanju sertifikata, kao garancije za potrošače i mogućnosti ostvarivanja bolje cijene.
Musuin je dodala da je u Hrvatskoj, organski proizvođači već ostvaruju u trgovinama cijene veće 30 do 50 odsto, u odnosu na konvencionalne.
„Proizvođači u Crnoj Gori bi trebalo da rade intenzivinije na brediranju proizvoda, a u tome im treba pomoć ostalih institucija, savjetodavnih službi, fakulteta agencija“, zaključila je Musulin.