Crnogorska ekonomija uglavnom pati od nedostataka koji se, iako zahtijevaju brze reakcije, ne mogu brzo prevazići, kao što je struktura domaće privrede i njena niska konkurentnost, ocijenio je predsjednik PKCG, Velimir Mijušković.
„Ako gledamo godine iza nas, kada smo otvorili tržište, apsolutno je vidljiv izrazito negativan trgovinski bilans, što više nego bilo koji drugi parametar odslikava strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće privrede. Da bi ekonomiju postavili na zdrave osnove potrebno je da bude značajno usmjerena na razvoj domaće proizvodnje, uz korišćenje svih komparativnih prednosti koje imamo“, rekao je Mijušković u intervjuu agenciji Mina-business.
Osnovni preduslov za to je, kako je kazao, unaprijeđivanje komunalne i saobraćajne infrastrukture.
Kada je o proizvodnom sektoru riječ, Mijušković smatra da je ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja kroz mala i srednja preduzeća, koja bi bila izvozno orijentisana i organizovana u industrijskim zonama.
„Veoma je važno da se na nivou države definiše njihova apsolutno jednobrazna forma, u smislu uslova koje nude, dinamika planiranog razvoja, kao i njihova raspoređenost po čitavoj teritoriji zemlje. To podrazumijeva vođenje računa o prostornim, saobraćajnim, energetskim, ekološkim i komunalnim aspektima“, naveo je Mijušković.
PKCG je, kako je saopštio, sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim crnogorskim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih prostora na relativno jednostavan način može staviti na raspolaganje investitorima.
Ukupna površina ovih prostora, prema istraživanju PKCG, iznosi nešto više od 5,7 hiljada hektara, solidno opremljenih sekundarnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom.
„U tom cilju je neophodno, u koordinaciji državnih organa i lokalne uprave, u svakoj od opština u kojoj postoje ovakve zone, precizno definisati imovinsko pravne odnose i uraditi prostorno plansku dokumentaciju. To podrazumijeva i utvrđen koncept industrijskog razvoja, kako po obimu i strukturi, tako i regionalnoj zastupljenosti. Nakon toga, treba osmisliti adekvatnu promociju ovih potencijala investitorima, vodeći računa da im shodno našim prioritetima i interesima ustupimo predmetne prostore i postojeće objekte pod najpovoljnijim uslovima“, rekao je Mijušković.
PKCG bi, kako je kazao, dala značajan doprinos u promociji takvih zona čije stavljanje u funkciju za pretpostavku mora imati ispunjenost načela pravne sigurnosti i pouzdanosti u zemljišne knjige jer se do sada pokazalo da su složeni imovinsko–pravni sporovi značajno ograničenje za bolju i bržu ekonomsku valorizaciju potencijala Crne Gore.
„Moram istaći i da je pored ovog problema u Crnoj Gori veoma prisutna opstrukcija od pojedinih struktura našeg društva. Sve su ovo činioci koji značajno usporavaju ekonomski razvoj zemlje“, poručio je Mijušković.
On je podsjetio da je postojeća proizvodnja bazirana na proizvodima niskog stepena prerade, ali smatra da postoji realna mogućnost da se razvije prerađivačka industrija visokog nivoa, a time i veće vrijednosti.
„Ohrabruje činjenica da ima kompanija, u prvom redu iz agrara i drvoprerade, koje pokazuju u razvojnim planovima jasnu namjeru da unaprijede proizvodnju i u tome ih moramo podržavati, budući da upravo te kompanije snažno podstiču i razvoj primarne proizvodnje. Pojedine od njih već rade na ostvarenju tih planova“, kazao je Mijušković.
Sagledavajući stanje u uslužnim djelatnostima, evidentno je, kako je dodao, da je najviše investicija privukao turizam.
„Očekujemo da kroz realizaciju velikih projekata, koji su u toku, Crna Gora obezbijedi i visoku poziciju na turističkoj mapi svijeta. To će pomoći i da u budućnosti dobijemo još respektabilnih investitora. Svakako, ovo je važno za ukupnu crnogorsku ekonomiju, budući da generiše razvoj drugih privrednih grana, u prvom redu poljoprivredu i prehrambenu industriju, baš kao i sektor saobraćaja“, ocijenio je Mijušković.
On je poručio da će se investicijama u energetiku, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, od kojih su neke i počete, takođe generisati razvoj, ne samo nakon njihovog stavljanja u funkciju, već i tokom izgradnje ovih objekata. U Privrednoj komori pažljivo sagledavaju obim i strukturu radova na njihovoj izgradnji, kako bi koordiniranom akcijom pomogli domaćim preduzećima da se uključe u proces realizacije.
Mijušković je kazao da crnogorska privreda ima velika očekivanja od gradnje autoputa Bar-Boljare i sagledavajući Ugovor koji je Vlada potpisala sa kineskim kompanijama, smatra da je 30 odsto učešća domaće privrede na izgradnji auto-puta sasvim realno.
„Nedavno je u Skupštini i usvojen Zakon o gradnji auto-puta, što je bio važan korak na početku ovog posla. Naravno, odredbe tog Zakona su izazvale velike polemike među neupućenom javnosti, čemu se doprinosilo sa različitih adresa, a za čim nije bilo potrebe“, ocijenio je Mijušković.
On je podsjetio da je u Privrednoj komori već održan niz sastanaka usmjerenih ka sagledavanju kapaciteta domaće građevinske operative i proizvođača građevinskog materijala, kako bi dobili pravu sliku šta Crna Gora može ponuditi glavnom izvođaču.
Prema njegovim riječima, najviše efekata na crnogorsku privredu u cjelini očekuje se nakon izgradnje auto-puta, budući da će to pomoći ravnomjernijem regionalnom razvoju, drugačijim demografskim kretanjima i slično.
„Svaki ozbiljan i veliki posao poput ovog nosi sa sobom određeni stepen rizika. Uvjeren sam da su predstavnici Vlade vrlo analitično sagledali sve elemente Ugovora, izradili scenario za sve moguće situacije i da će se ovaj posao na dobrobit svih uspješno realizovati“, rekao je Mijušković.
Govoreći o privrednom ambijentu, on je podsjetio da Crna Gora kontinuirano napreduje na listi Svjetske banke u pogledu lakoće poslovanja, a napredak bilježi i u pogledu ekonomskih sloboda, iskazano rang listom Frejzer instituta /Fraser Institute/, kao i na listi globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.
Mijušković je naveo da je učinjen kvalitativan napredak u postupku izdavanja građevinskih dozvola, u vidu povećanja transparentnosti kroz objavu svih akata na portalu Ministarstva održivog razvoja i turizma i normativnim uređenjem ove oblasti. Takođe, protok robe na granicama je olakšan, povećana je transparentnost i predvidljivost prilikom realizacije carinskih postupaka, koji su sve više automatizovani i tako manje podložni uticajima ljudskog faktora.
„Oslobađanje od plaćanja komunalija za izgradnju hotela visoke kategorije, u pojedinim opštinama predstavlja značajan podsticaj i olakšicu, što doprinosi razvoju turizma. Kod registracije imovine uveden je novi notarski sistem spojene procedure za izradu i legalizovanje kupoprodajnih ugovora, što ubrzava i unapređuje ovaj postupak“, kazao je Mijušković.
Međutim, kako je rekao, ostalo je još dosta toga što je potrebno učiniti da bi uređenost i atraktivnost poslovnog ambijenta doveli na nivo koji je postavljen kao cilj.
„Postoji potreba za hitnom izmjenom jednog broja zakona, čije loše odredbe generišu brojne probleme u poslovanju. Prvi koji bih izdvojio je Zakon o privrednim društvima. Kao što vam je poznato, Zakon je donesen 2002. godine i do sada je mijenjan i dopunjavan četiri puta, ali sadrži brojne manjkavosti na osnovu kojih većina pitanja koja bi trebala biti uređena ovim aktom ostaju otvorena, te su kao takva izvor i drugih problema“, poručio je Mijušković.
Ovim aktom, kako smatraju privrednici, nije utvrđena odgovornost uprave društva koje krši propise u smislu neizmirenih obaveza iz ranijeg perioda.
„Čak ni poseban Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja koji je donesen prošle godine, i pored dobre namjere, nije uspio regulisati ovu devijantnu pojavu. Rad i donošenje odluka Skupštine akcionara i drugih organa društva takođe nijesu definisani, baš kao ni sankcije i ograničavanje mogućnosti osnivanja više privrednih društava od istog fizičkog lica“, naveo je Mijušković.
Novi akt je, kako smatra, potrebno da uredi i dio koji se odnosi na visinu osnivačkog kapitala društva, koji je nužno povećati. Ne manje važno je i pojednostaviti postupak dokazivanja zloupotrebe pravnog statusa društva sa ograničenom odgovornošću.
„Treba predvidjeti i normu koja bi preciznije definisala ovlašćenje lica za zastupanje, posebno u slučaju kada više lica ima ovlašćenje. Uz ovo, novi tekst treba da uredi i pitanje odgovornosti ličnom imovinom za obaveze društva“, poručio je Mijušković.
Pored navedenog, kako je podsjetio, jedno od istraživanja Svjetske banke o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori istaklo je problem nepostojanja adekvatnih poslovnih registara. Kako navode u tom dokumentu, evidentan je nedostatak kvalitetne baze podataka i informacija na osnovu kojih bi se utvrđivao bonitet registrovanih privrednih subjekata.
Privredna komora je, prema riječima Mijuškovića, već iskazala spremnost da na sebe preuzme obavezu obavljanja poslova vođenja i održavanja sistema registracije privrednih društava, kao što je to praksa u mnogim zemljama Evrope. U međunarodnoj poslovnoj zajednici je opšte prihvaćeno da je optimalan model za ovo da privredne komore vode registar.
Ovaj registar se sada nalazi u Poreskoj upravi, a do 2011. godine bio je u sastavu Privrednog suda.
„Evidentno je da u djelokrugu rada Registra postoji više ozbiljnih problema, koji su sistemske prirode i proističu iz kolizije postojećih zakona koji se odnose na ovu oblast. Prilikom izrade novog Zakona o privrednim društvima potrebno je da postoji integrisan i sveobuhvatan pristup, kako bi se pomirile razlike između Zakona o privrednim društvima i drugih zakona koji regulišu privredno poslovanje“, poručio je Mijušković.
On je konstatovao da se po pitanju unaprijeđenja pravnog okvira kojim se uređuju radni odnosi, u ovoj godini nije uradilo ono što je privreda očekivala i to je najlošija karakteristika crnogorskog privrednog ambijenta.
„S toga je, u cilju usklađivanja sa potrebama privrede i stvaranja uslova za fleksibilnije tržište rada, potrebno izmijeniti postojeće radno zakonodavstvo, kao i obezbijediti njegovu dosljednu primjenu“, kazao je Mijušković.
On je podsjetio da su sve zemlje regiona već sprovele reforme radnog zakonodavstva u cilju postizanja, prije svega, pojednostavljenja odnosa poslodavac – zaposleni, što za konačan ishod ima veću fleksibilnost i selektivnost radne snage.
Zbog svih ovih problema na koje se nailazi u praksi, PKCG je nedavno sa Savjetom stranih investitora i drugim poslovnim udruženjima potpisala Memorandum o razumijevanju, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta u oblasti radnog zakonodavstva.
Memorandum naglašava zahtjeve privrednih udruženja u smislu nužnosti hitnog pristupanja izradi novog Zakona o radu.
„Svi smo se saglasili da je potrebno utvrditi fleksibilniji način okončanja radnog odnosa na inicijativu poslodavca - ukloniti nelogičnosti iz odredbi Zakona, kojima se propisuje trajanje ugovora o radu. Uz to, pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja zaposlenih treba vremenski ograničiti, jer nijesu rijetka potraživanja radnika iz preduzeća koja su prestala sa radom prije 15 i više godina. Takođe, pojam zarade treba preciznije definisati pri čemu bi i postupak utvrđivanja povrede radne obaveze bio nužno pojednostavljen i propisan isključivo Zakonom o radu“, naveo je Mijušković.
Pored donošenja novih važnih zakona, privrednici očekuju i unaprijeđenje Zakona o računovodstvu i reviziji, koji treba da doprinese finansijskoj disciplini i pouzdanijem finansijskom izvještavanju o poslovanju.
„Ovo iz razloga jer sadašnji Zakon o računovodstvu i reviziji ne predviđa obavezu objavljivanja godišnjih izvještaja o stanju društva, dostupnost izvještaja i registara i drugo“, objasnio je Mijušković.
On je podsjetio da je raniji Zakon o javnim nabavkama izazivao velike polemike u tumačenju, a probleme u primjeni i zbog brojnih nejasnoća koje je sadržao, negativne posljedice su bile evidentne i kod privrede i kod javnog sektora.
Takav normativni okvir otvarao je, prema riječima Mijuškovića, širok prostor za razna kreativna tumačenja i nepravilnu primjenu pravila postupka, odnosno ciljnog tumačenja pravila postupka javnih nabavki na štetu svih.
„Privredna komora je bila aktivno uključena u proces izrade novog Zakona i za očekivati je da se sada ova oblast uredi na pravi način“, kazao je Mijušković.
Predlog novog Zakona je trenutno u skupštinskoj proceduri i uskoro bi trebalo da bude usvojen.
„Želim da istaknem da koliko god se kasni sa donošenjem pominjanih novih sistemskih zakona, na drugoj strani se često, neopravdano ubrzavaju donošenja nekih drugih, takođe, važnih dokumenata. Naravno, govorim o propisima koji se odnose na privredu. To u većem broju slučajeva prati i izostanak transparentnosti tih procesa, što utiče na kvalitet, odnosno primjenljivost tako dobijenih propisa. Ne manje važno je reći i da imamo slučajeva kada pojedina akta budu puko prenošenje, nerijetko loših prevoda propisa drugih zemalja, što ih na kraju čini komplikovanim ili gotovo nemogućim za implementaciju“, rekao je Mijušković.
Osim toga, kao veliki problem, kako je dodao, privreda prepoznaje i izmjene osnovnog teksta određenog akta kroz skupštinske amandmane.
„Takve intervencije, nažalost, predstavljaju česta neprijatna iznenađenja i za obrađivače zakona, a posebno za one na koje se odnosi njihova implementacija. Amandmani koji se podnose u Skupštini, na predloge zakona koji su u proceduri usvajanja, u velikom broju nijesu usmjereni ka unapređenju poslovnog ambijenta, već za privredu najčešće znače nova nametanja ili komplikovaniju primjenu“, smatra Mijušković.
Nezaobilazna tema je, kako je naveo, i problem sive ekonomije koji ugrožava poslovanje velikog broja kompanija u Crnoj Gori.
„U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa njen obim se smanjio, ali moramo priznati da je ona još itekako prisutna. Istina, na putu suzbijanja sive ekonomije često stoji odsustvo konsolidovane primjene propisa. Nažalost, novčani iznosi sankcija za nelegalno poslovanje i dalje su znatno ispod nivoa zarade koja se može ostvariti poslovanjem u sivoj zoni. Iz tog razloga je neophodno uvesti strožiju kaznenu politiku za ove prestupe“, poručio je Mijušković.
Osim navedenih otvorenih pitanja, on je istakao da su visina i postupak naplate lokalnih komunalnih taksi, uvođenje novih, kao i česte promjene njihovog broja i iznosa, pitanje koje se postavlja na gotovo svim sastancima privrednika. Takođe, privrednici ukazuju i na posljedice monopolske pozicije koju ima jedan broj preduzeća iz oblasti komunalne djelatnosti.
„To se ogleda najčešće u visokim cijenama, koje ne prati kvalitet usluge koja se za njih dobija“, rekao je Mijušković.
Investitori, kako je naveo, očekuju i da se postupak dobijanja saglasnosti, koje se utvrđuju i izdaju na nivou opština, ubrza i unaprijedi, a smatraju i da opštine treba pravovremeno i efikasnije da izvršavaju obaveze komunalnog opremanja zemljišta.
„Sporost rješavanja sudskih sporova je problem na koji privreda, takođe ukazuje. Ti postupci po svojoj prirodi i ne mogu kratko trajati, premda bi ponekad mogli biti efikasniji. To je razlog da pozovem privrednike da koriste mogućnosti arbitraža koje postoje pri Privrednoj komori“, rekao je Mijušković.
On apeluje na privrednike da prilikom sklapanja poslovnih ugovora ugovaraju arbitražu pri Komori umjesto sudova. Osim veće brzine rješavanja spora, postupak je jednostepen, a time i jednostavniji.
„Gledajući zemlje okruženja, reklo bi se da crnogorska privreda najmanje prepoznaje i koristi ovaj način rješavanja privrednih sporova, budući da imamo najmanji broj arbitražnih postupaka“, konstatovao je Mijušković.
On smatra da male ekonomije, kao što su balkanske, moraju ostati otvorene i fleksibilne kako bi odgovorile promjenljivim ekonomskim okolnostima.
Prema njegovim riječima, zemlje regiona suštinski ne treba da konkurišu jedna drugoj, već da, djelujući zajedno, budu konkurentne na evropskom i svjetskom tržištu, a regionalna saradnja, međusobno povezivanje privrede zemalja zapadnog Balkana u jedinstvenu cjelinu važan je korak ka povećanju konkurentnosti.
Govoreći o najvažnijim aktivnostima na koje će se PKCG fokurisati u ovoj godini Mijušković je najavio izbore za članove u tijelima, odosno privrednim udruženjima u Komori, kao i najvišim organima ove institucije.
On je pozvao crnogorske privrednike da se aktivno uključe u ovaj proces i sa još više pažnje pristupe odabiru predstavnika, za koje smatraju da će ih najkompetentnije zastupati u narednom četvorogodišnjem periodu.
PKCG će, kako je dodao, nastaviti i sa aktivnostima na promociji domaćih proizvoda, organizovati skupove na kojima će se raspravljati, iz više uglova, o određenim segmentima domaće ekonomije i slično.
„Organizovanje poslovnih susreta u zemlji i inostranstvu, sa ciljem promocije domaće privrede i potencijala dio je naših redovnih aktivnosti koje će biti realizovane u ovoj godini, baš kao i realizacija zadataka koji proističu iz članstva Komore u brojnim međunarodnim asocijacijama. Edukativne aktivnosti kroz koje nastojimo privredi pružiti što više informacija i saznanja o novim trendovima u poslovanju, drugim tržištima, međunarodnim standardima, finansijskom poslovanju, važan su segment Plana za ovu godinu“, rekao je Mijušković.
Promocija arbitraža pri Komori, biće, kako je dodao, realizovana kroz brojne stručne skupove različitog formata, kako bi privredi u potpunosti približili ovaj metod rješavanja sporova, koji je u odnosu na sudske procese jednostavniji, pa time i efikasniji po više pitanja.
Tokom ove godine biće organizovana i velika godišnja Konferencija Privredne komore, kao i regionalni skup na temu obrazovanja, u kojem će učestvovati čelnici Asocijacije komora Evrope.
„Brojne druge aktivnosti su pred nama i uvjeren sam da ćemo ih uspješno realizovati“, zaključio je Mijušković.