Regulisanje pravnog statusa Roma jedan je od prioriteta u Crnoj Gori i zemljama regiona i preduslov je za rješavanje drugih problema te populacije, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Mitja Drobnič.
„Pitanje regulisanja pravnog statusa je jedan od prioriteta u ovom regionu kako bi se riješio položaj Roma“, kazao je Drobnič.
On je podsjetio da je na nedavno održanom Samitu u Briselu posvećenom ovim pitanjima identifikovano pet prioritetnih oblasti - obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena njega, stanovanje i regulisanje pravnog statusa.
„Pristup obrazovnom sistemu za Romsku djecu i smanjivanje broja onih koji napuštaju školu je preduslov za njihovu integrisanje u društvo i kasnije položaj na tržištu rada“, poručio je Drobnič.
On je kazao da je proteklih nekoliko godina Crna Gora napredovala u rješavanju problema isključenosti Romske populacije što je, kako je naveo, doprinijelo i otvaranju pregovora u poglavlju 23.
„Uslovi za život u kampu Konik poboljšani su do određene mjere, dok je broj Romskih učenika porastao. Međutim, problem registracije je i dalje prisutan jer se oni suočavaju sa diskriminacijom kada je u pitanju obrazovanje, tržište rada, zdravstvena i socijalna zaštita“, ocijenio je Drobnič.
Prema njegovim riječima, kao što je Evropska komisija istakla u Strategiji za proširenje 2013, pitanje inkluzije Roma ostaje jedan od krucijalnih elemenata za rješavanje problema u oblasti temeljnih prava u Crnoj Gori i drugim zemljama.
„Crna Gora kao zemlja koja pregovara za članstvo u EU treba da uloži dodatne napore u sprovođenju odeđenih politika koje za cilj imaju poboljšanje uslova za život Roma kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou“, kazao je Drobnič.
On je objasnio da niko ne može znati potrebe Romske populacije bolje od njih samih, zbog čega je, prema njegovim riječima, važno da se njihovi predstavnici uključe u proces traženja i nalaženja najboljih rješenja za sprovođenje različitih djelova strategije.
„Važno je uključiti i lokalne samouprave u ovaj proces kako bi se izašlo u susret Romima koji žive u Nikšiću, Beranama, Herceg Novom, Tivtu i drugim djelovima Crne Gore“, rekao je Drobnič.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, kazao je da je za integraciju Roma neophodno razumijevanje njihovih tradicija i običaja.
On je rekao da integracija Roma u društvo zahtijeva saradnju i koordinaciju ne samo zemalja, nego i komunikaciju sa međunarodnim faktorima i nevladinim sektorom koji se bavi tim pitanjima.
Numanović je podsjetio da je Crna Gora ove godine predsjedavajuća Dekade inkluzije Roma 2005-2015, koju su podržale članice EU, ali i države u proširenju.
On je kazao da su u Crnoj Gori usvojene Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana za period 2008- 2012, i 2012-2016, sa pratećim Akcionim planom.
„Integracija i jačanje položaja Roma je jedan od prioriteta Vlade Crne Gore“, poručio je Numanović.
On je objasnio da je Crna Gora stvorila sve zakonske uslove da osobe koje žele da ostanu u Crnoj Gori po skraćenoj proceduri mogu da dobiju dokumanta.
Numanović je podsjetio da je Zakon o strancima nekoliko puta produžavan, posljednji put do 2014.godine.
„Svi koji žele da se integrišu u crnogorsko društvo, treba da iskoriste ovaj period i da zajedno sa svojom zemljom porijekla, međunarodnim institucijama do kraja 2014. apliciraju za rješavanje pravnog statusa“, poručio je Numanović.
On je saopštio da je trenutno u Crnoj Gori 8.902 lica sa statusom raseljenih i internoraseljenih koji su podnijeli zahtjev, od čega je 5.374 zahtjeva pozitivno riješeno, dok su ostali problemi u postupku.
„U stvaranju pogodnih uslova za zapošljavanej bitan je podatak da je oko pet do sedam odsto Roma u Crnoj Gori zapošljeno, što nije za pohvalu“, ocijenio je Numanović.
On je saoštio da je 1.118 lica Romske populacije na Birou rada, od čega 471 žena.
Numanović je kazao da Romska populacija sa regulisanim pravnim statusom ima socijalnu i zdravstvenu zaštitu kao i svi stanovnici Crne Gore.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je prepoznala obrazovanje kao ključni element za integraciju Romske populacije pa je broj učenika u osnovnom obrazovanju povećan, studentima su obezbijeđene stipendije.
On je podsjetio da su organizovane posjete djece Romske populacije bioskopu i pozorištu.
Savjetnica za koordinaciju pitanja vezane za pitanja Roma iz Direktorata za proširenje Evropske komisije Marta Garsia Fidalgo, kazala je da je od 2011. ostvaren napredak u Romskoj zajednici u Crnoj Gori, ali, kako je navela još je mnogo izazova.
„Da bi ostvarili napredak u integraciji Roma, nije dovoljno raditi samo na centralnom nivou sistema, nego je značajno raditi na lokalnom nivou gdje žive Romske zajednice. Važno je shvatiti da Romska zajednica u Crnoj Gori nije samo zajednica u kampovima već i domicilna Romska populacija“, ocijenila je Garsia Fidalgo.
Prema njenim riječima, važno je imati zakone i političke dokumente, ali ono što je još važno je da svi ti dokumenti budu prevedeni u promjene i napredak u stvarnosti.
„Vrijeme je fokusirati napore na implementaciju“, poručila je Garsia Fidalgo.
Sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja Nikola Dedeić je kazao da složenost problema Romske populacije prevazilazi kapacitete postojećih institucija u Crnoj Gori u samostalnom djelovanju.
On je naveo da je neophodno programsko angažovanje crnogorskih instritucija, zemalja u regionu, međunarodne zajednice, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, udruženja i svih relevantnih institucija.