Dosadašnji proračuni pokazali su da bi ta elektrana trebalo da proizvodi 1,3 milijarde kilovat-sati godišnje (ovgodišnji uvoz bez KAP-a), što bi pokrilo gotovo čitav deficit, ali i da obezbijedi vodu za sve gradove Boke Kotorske, primorje, druge crnogorske regije i za izvoz. Voda će cijevima i tunelima iz Bilećkog jezera biti dovedena u zaleđe Risna, a agregati će biti instalirani u podzemnoj mašinskoj hali.
Odluka bi preliminarno mogla biti objavljena već u ponedjeljak 5. novembra, kada će u Banjaluci razgovarati čelnici resornih ministarstava i elektroprivreda Crne Gore i Republike Srpske.
- Kako trenutno stoje stvari, najbrže bi mogao da se realizuje projekat "Boka" - kazao je izvršni direktor EPCG Srđan Kovačević.
On je izrazio nadu da će na sastanku u RS biti postignut "zadovoljavajući dogovor i donijete konkretne odluke".
Crnogorski privrednici decenijama su pokušavali da se dogovore sa kolegama iz BiH za naknadu po osnovu korišćenja vode Bilećkog jezera čijih 40 odsto površine i 28 odsto kubikaže, leži u opštini Nikšić. Tu vodu više od 60 godina koriste hidrocentrale "Trebinje 1" i "Trebinje 2" u RS, "Dubrovnik" u Hrvatskoj i "Čapljina" u Federaciji BiH. Godišnje proizvode 2,7 milijardi kWh, što odgovara količini od preko 90 odsto crnogorske proizvodnje.
Crnogorski zahtjev, budući da je u vrijeme zajedničke SFRJ data saglasnost, odbijan je kao nerealan, a u jednom od posljednjih odgovora iz BiH rečeno je da bi to bio "svjetski presedan" u toj oblasti.
Vojin Đukanović, član Odbora direktora EPCG, kazao je da "nije korektno od BiH i Hrvatske što taj problem nije ranije riješen", ali da je "dogovor bolje rješenje od dugotrajne međunarodne arbitraže".
Priča je krenula u julu, kada je objavljen tender za izradu Idejnog rješenja za korišćenje vode Bilećkog jezera. Ministarstvo za ekonomski razvoj nedavno je objavilo da je prihvaćena ponuda beogradskog "Energoprojekt - Hidroinženjeringa" (82.500 eura) za Idejno rješenje izgradnje hidroelektrane "Boka".
Profesor dr Milo Mrkić, koji je aktuelizovao mogućnost izgradnje HE "Boka" ljetos je na naučnom skupu u Trebinju podsjetio da je Elektroprivreda RS uradila projekat za izradu studije o višenamjenskom iskorišćavanju vode hidrosistema Trebišnjice u pravcu Boke Kotorske.
Ranije su razmatrani planovi prevođenja voda iz Bilećkog jezera u Grahovsko, pa tunelom do centrale u Risnu, da se dio prevede u Slano jezero za potrebe HE "Perućica".
Energetska vrijednost Bilećkog jezera iznosi 1013,2 gigavata, čitav prostor karakterišu velike količine padavina, od 2.000 do 5.000 milimetara godišnje, a orjenski masiv čak do 8.000.
Gradnja "Boke" trajala bi pet godina, koštala 250 miliona eura, a u vodosnabdijevanje treba uložiti 45 miliona.
Gradnjom ne bi bio ugrožen sliv Trebišnjice jer mnogo vode inače odlazi u nepovrat, što potvrđuje i stari plan BiH o gradnji sistema od sedam elektrana na tom prostoru.
Ukoliko dođe do dogovora sa RS, u šta svi vjeruju, EPCG ima spreman plan obezbjeđivanja kapitala, sa varijantama od dokapitalizacije od stranih investitora, do mogućnosti gradnje sopstvenim sredstvima i kombinacije sa kreditima. Radna verzija tog plana uskoro će biti dostavljena Vladi.
(Vijesti/MONDO)