Za Islamske vjernike u ponedeljak počinje veliki ramazanski post, koji traje tokom cijelog devetog mjeseca ramazana po hidžretskom kalendaru.
Za Islamske vjernike u ponedeljak počinje veliki ramazanski post, koji traje 30 dana - tokom cijelog devetog mjeseca ramazana, po muslimanskom hidžretskom kalendaru.
Sveti mjesec ramazan (ramadan) je vrijeme posta, molitve, solidarnosti i milosti, u kome se vjernici prepuštaju cjelodnevnom uzdržavanju od uzimanja hrane, cigareta, alkohola, ali i od loših misli, ideja i djela.
Početak ramazana se svake godine pomjera po 10 dana, odnosno u prestupnim godinama 11 dana, u odnosu na prethodni, a simbolizuje vrijeme nastajanja svete knjige Kuran.
To je i mjesec dobrote, milosti, ljubavi i praštanja. Vjeruje se da kada dođe ramazan, kapije dženta (raja) se otvaraju, kapije džehenema (pakla) se zatvaraju, a šejtani budu okovani.
Za ramazan se kaže i da je "najmiliji gost" u svakoj muslimanskoj kući, a domaćinstva koja imaju neke probleme ne smiju ih ispoljavani, već moraju težiti pomirenju i prevazilaženju problema, kako bi se ramazan sretno ispratio.
Muslimani kažu da ramazan svakoj kući donosi pune ruke poklona - milost, berićet i oprost.
Što se samog posta tiče, riječ je o skrivenom ispoljavanju vjere i zbog toga je poseban jer, kažu, u njemu nema licemejrstva. Vjeruje se da u postu čovjek preuzima neka božja svojstva, jer Bog ne jede, ne pije i nema potrebu za tim.
Kada se predaju postu vjernici znaju da to čine zarad Boga i da on za to posebno nagrađaje. Otuda uvjerenje da ako neko uzme hranu tokom posta Bog će to vidjeti, kao što će pogledati one koji su postu bili apsolutno dosledni.
Post počinje izlaskom Sunca (sufura) i traje do njegovog zalaska (iftara), a jelo i piće dopušteni su tokom čitave noći. Posta su oslobođeni djeca, trudnice, dojilje i bolesni.
Kuran kaže da ramazan ima četiri dimenzije - duhovnu, moralnu, solidarnu i zdravstvenu.
Vernik postom jača vjeru u Boga, neprestano je svjestan njegovog prisustva i zbog toga jak duhom - ne greši. S moralnog aspekta, post usavršava tačnost, strpljivosti i uzdržavanje od bilo kakvih i nagona.
Uzdržavanjem od jela i pića muslimanski vjernici se solidarišu s ljudima koji su iz drugih razloga, siromaštva ili ratova, gladni ili žedni, a zdravstvena uloga ramazana ogleda se u tome što se ograničeno uzimanje hrane pozitivno odražava na zdravlje.
Ramazanski dani su specifični i po tome što su vjerski objekti puni vjernika, tokom svih pet namaza (molitve), iako se oni mogu obavljati i u kući.
Jednomjesečni post vjernike ne oslobađa redovnih obaveza i poslova, ali je dopušteno da se oni prilagođavaju vjerskim dužnostima.
Tokom ramazanskih noći česta su rodbinska okupljanja, a trpeze su pune raznovrsne hrane iz tradicionalne muslimanske kuhinje, zatim slatkiša, posebno kadaife i raznih vrsta voća.
Nakon tridesetodnevnog ramazanskog posta nastupa trodnevni Ramazanski bajram, koji se smatra velikim praznikom u islamu. To su dani kada se vjernici, sretni ispunjenim obavezama prema Bogu, vraćaju svakodnevnom radu.
(Tanjug)