Niko se od njih, međutim, nije uspio upisati kao vlasnik tako stečene nekretnine jer tih stanova i poslovnih prostora u zvaničnoj evidenciji katastra, jednostavno nema.
Velika stambeno-poslovna zgrada na Seljanovu koja je podignuta u problematičnom zajedničkom poslu Opštine Tivat, biznismena Rada Gaga Arsića i troje građana koji su sa Opštinom bili suvlasnici placa, nije upisana u katastar nepokretnosti ni skoro pet godina nakon što je izgrađena, pišu Vijesti
Zgrada ukupne površine nešto preko 13.300 kvadrata ne postoji u zvaničnoj evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore, jer se tamo spominje samo katastaska parcela 51/1 KO Tivat na kojoj je izgrađen i navodi da se čitava ta nekretnina sastoji samo od “pašnjaka 2. klase” površine 5.740 kvadrata.
Prema zvaničnoj evidenciji Uprave, taj desetak miliona eura vrijedan stambeno-poslovni objekat uopšte ne postoji, iako je Arsić u međuvremenu prodavao stanove i poslovne prostore, koje je od njega kupilo ili u kompenzaciji za zanatske radove izvedene na objektu, dobilo dvadesetak domaćih i stranih državljana, odnosno domaćih firmi.
Niko se od njih, međutim, nije uspio upisati kao vlasnik tako stečene nekretnine jer tih stanova i poslovnih prostora u zvaničnoj evidenciji katastra, jednostavno nema.
Razlog tome je činjenica da je Opština nakon što je Arsiću bliski DPS izgubio vlast u tom gradu avgusta 2020, krenula da detaljno pretresa taj posao, te je nova gradska vlast koju predvodi predsjednik Opštine Željko Komnenović osporila kako osnovni ugovor o zajedničkoj izgradnji iz 2007, tako i njegove naknadno rađene anekse koje je Arsić sklapao sa bivšim gradonačelnikom iz DPS-a Sinišom Kusovcem.
Nova vlast je, smatrajući da je Opština u tom poslu pretrpjela milionsku štetu jer nije ni izbliza dobila ono što je trebalo kao većinski vlasnik placa na kome je zgrada napravljena, odbila da potpiše već pripremljeni aneks 3 osnovnog ugovora. Po njemu bi se izvršila raspodjela stanova, poslovnih prostora, parking prostora u garažama i drugih prostorija i međusobno među partnerima u poslu, dala saglasnost za njihovo knjiženje. Time je Opština praktično blokirala upis te nekretnine u katastar, kao i upis vlasništva svim trećim licim, prenose Vijesti.
Komnenovićeva administracija je u februaru 2022. podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu tada bio Milivoje Katnić protiv Kusovca zbog sumnje da je u poslovanju sa Arsićem i Kotoraninom Androm Saulačićem, nanio milionsku štetu Opštini. Katnić međutim, nije preduzeo skoro ništa po tom osnovu, ali je prije godinu dana SDT kojim sada rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, opet krenulo da preispituje slučaj.
Arsić je prošle godine tužio Opštinu jer odbija da potpiše aneks 3 kojom bi se stekli uslovi za upis zgrade u katastar, a sa tim i svih kupoprodaja koje je u međuvremenu obavio sa trećim licima. U međuvremenu je i Saulačić dio nekretnina u zgradi na koje on pretenduje, prodavao trećim licima ili poklanjao članovima familije.
Opština je na to uzvratila protivtužbom protiv Arsića kao tuženog prvog reda, Andra Saulačića, Antonije Ilić i Ernea Gala kao tuženih drugog reda, tražeći proglašenje ništavosti ugovora o zajedničkoj izgradnji, odnosno aneksa 2 koji je sa Arsićem samo par mjeseci prije odlaska sa funkcije, 2020. potpisao Kusovac.
“Vijesti” su imale uvid u protivtužbu gdje je zvanična vrijednost spora milion eura, a koju je podnio pravni zastupnik Opštine advokat Vladan Bojić, odnosno njegova advokatska firma “Iustitia”, kao i odgovor na to Arsićevog zastupnika, advokata Dalibora Todorovića.
Todorović tvrdi da je sporni aneks 2 zakonit i sklopljen saglasno tada jasno izraženoj volji ugovarača te da Opština u ovom poslu u kojem je trebalo da dobije 30 odsto površina u novoj zgradi, nije oštećena već da je višestruko uvećala vrijednost svoje imovine koja je do tada bila samo pet osmina neizgrađenog placa.
Bojić, s druge strane, tvrdi da sporni aneks 2 nije pravno valjan niti je u skladu sa zakonom i naglašava da “predmet diobe (nova zgrada - prim.aut.) u trenutku aneksa 2 nije postojao kao stvar prava”. Iz činjenice da zgrada u momentu kada je Kusovac sa Arsićem sklopio aneks 2 nije ni bila izgrađena, Bojić zaključuje da je u pitanju “res non existant - nema zgrade, nema etažne svojine, nema posebnih djelova, nema katastarskih oznaka, predmet stvarnog prava ne postoji”, te naglašava da se stoga “ne može pravovaljano dijeliti nešto što pravno ne postoji”.
Posao pokrenuo Kankaraš, Opština na kraju dobila mrvice
Zajedničku izgradnju velikog stambeno-poslovnog objekta na atraktivnoj lokaciji na Seljanovu koju je sa Androm Saulačićem još 2007. započeo bivši tivatski gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) nastavile su sve kasnije DPS-om predvođene uprave Tivta. U njega se kao glavni investitor, kasnije uključio toj partiji bliski lokalni biznismen Rado Arsić.
Kankaraš je inicirao ideju da se započne izgradnja na parceli na Seljanovu ukupne površine 5.740 kvadrata čiji je većinski vlasnik sa pet osmina udjela u idealnom dijelu, Opština Tivat. Po jedna osmina placa pripadaju Kotoraninu Andriji Saulačiću, Antoniji Ilić iz Risna i Erneu Galu iz Ljubljane, a svi oni, uključujući i Opštinu, svojevremeno su ovlastili Saulačića da ih zastupa u poslu zajedničkog traženja investitora sa kojim bi u partnerstvu, izgradili DUP-om predviđeni veliki poslovno-stambeni objekat na ovoj atraktivnoj lokaciji, neposredno uz Jadransku magistralu na Seljanovu, pišu Vijesti.
Po inicijalnim ugovorima sa Saulačićem, odnosno Arsićem, Opština Tivat je za svojih pet osmina placa i oslobađanja investitora od obaveze plaćanja komunalija koje su iznosile više od 800.000 eura, trebalo da dobije 30 odsto ukupnih površina u novosagrađenom objektu. Međutim, nakon što su u međuvremenu potpisivani sporni aneksi ugovora koje je aminovao Kusovac, na kraju se u zgradi bruto-građevinske površine 13.332 kvadrata, među partnerima u poslu dijelila neto-površina od samo 6.942 kvadrata.
Po toj diobi definisanoj spornim aneksom 2, Opštini je pripala pijaca od 613 kvadrata, dva poslovna prostora od ukupno 141,5 kvadrata i osam stanova ukupne površine 546,5 kvadrata, te 23 parking mjesta u podzemnoj garaži objekta. Saulačić je dobio tri poslovna prostora, osam stanova i deset parking mjeta, dok je sve ostalo pripalo Arsiću. U procentima, objekat je podijeljen na način da je Opština Tivat dobila samo 18,5%, Saulačić 8,44%, dok je Arsiću na kraju pripalo čak 72,81 odsto zgrade.