Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave praznik Svetog Vasilija Ostroškog.
Njegove se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.
Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj.
Kada je odrastao otišao je u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice i tu se zamonašio.
Kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog.
Kao arhijerej živio je u manastiru Tvrdošu i odatle utvrđivao u Pravoslavlju svoje vjernike, čuvajući ih od turskih svireposti i latinskog lukavstva.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog gdje je nastavio svoj opasni podvižnički život, uz mnogo tople molitve i brige za svoje vjernike.
Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne i celebne mošti i njegov grob čuvaju se do današnjeg dana. U njihovu moć iscjeljenja i utjehe vjeruju podjednako i hrišćani i muslimani.
Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).
(Srna)