Tim sa Univerziteta Stenford kaže da novim testovima može da se prati 11 glavnih djelova tijela, među kojima su srce, mozak i pluća
Naučnici vjeruju da mogu da razviju novi test krvi kojim može da se sazna koliko brzo ljudski unutrašnji organi stare, pa čak i da se predvidi koji bi sledeći mogao da oboli.
Tim sa Univerziteta Stenford kaže da ovim testovima može da se prati 11 glavnih djelova tijela, među kojima su srce, mozak i pluća.
Testirali su hiljade odraslih ljudi, uglavnom srednjih godina, ali i starije.
Rezultati pokazuju da kod svake petog čovjeka starijeg od 50 godina jedan organ brže stari, a da je kod jednog do dvoje na svakih 100 nekoliko organa starije nego što bi trebalo da bude.
Iako ideja o pregledu djeluje zastrašujuće, ovim bi se na vrijeme uočili radni stadijumi mnogih zdravstvenih oboljenja, ukazuju istraživači u tekstu, objavljenom u časopisu Priroda (Nature).
Starost organa
Srce, „starije nego što bi trebalo da bude" povećava rizik od srčane slabosti, dok kod ljudi sa mozgom koji brže stari češće može da se javi demencija.
Rezultati studije pokazali su da je brzo starenje jednog ili više organa povezano sa povećanim rizikom od pojave određenih bolesti ili smrti u narednih 15 godina.
Ispitivali su:
Mozak
Srce
Jetru
Pluća
Creva
Bubreg
Masnoću
Krvne sudove (arterije)
Imuno tkivo
Mišiće
Pankreas
Testom se analizira hiljade proteina koji bi mogli da ukažu na različito starenje organa.
Istraživači su koristili algoritam mašina za analiziranje rezultata testova krvi i podataka o pacijentima.
„Kada smo uporedili biološku starost organa ljudi bez težih oboljenja, uočili smo da je kod 18,4 odsto starijih od 50 godina, bar jedan organ znatno brže stario u odnosu na prosjek.
„Ustanovili smo da su oni u većem riziku od oboljenja ovih organa u narednih deceniju i po", objašnjava Toni Vis-Koraj, jedan od istraživača.
Univerzitet je predao papirologiju za patentiranje testa, kako bi se koristio i prodavao u budućnosti.
Ipak, potrebno je više studija da bi se provjerilo koliko je zaista dobar u predviđanju starosti i zdravlja organa.
Neki raniji radovi doktora Visa-Koraja sugerišu da biološki proces starenja nije stalan, već se javlja u etapama i znatno se ubrzava kod ljudi u srednjim 30-im, radnim 60-im i kasnim 70-im.
Krvne markere biološke starosti organa proučavao je i Džejms Timons, profesor zdravlja i bolesti sa Univerziteta Kraljice Marije u Londonu.
On je analizirao uočljive promjene gena umjesto proteina.
Timons smatra da najnovija otkrića doktora Visa-Koraja jesu impresivna, ali da treba da se potvrde kod više ljudi, posebno mlađih, koji su različitog etničkog porijekla.
„Da li je ovo starenje ili novi način za otkrivanje ranih biomarkera bolesti?
„Autori studije su bliži prvoj ideji, ali mislim da ni drugu opciju ne treba odbaciti", izjavio je.
„Ako ovo otkriće možemo da dokažemo kod 50.000 ili 100.000 ljudi, znači da ćemo praćenjem stanja pojedinačnih organa kod naizgled zdravih ljudi moći da pronađemo one djelove tijela koji ubrzano stare i možda preventivno liječimo ljude prije nego što se razbole", kaže autor istraživanja Vis-Koraj.
Profesor Pol Šils, stručnjak za biologiju starenja na Univerzitetu u Glazgovu, kaže da je i dalje važno posmatrati čitavo tijelo, a ne samo pojedinačne organe, kako bi se stvorila kompletna slika o nečijem zdravlju.
Karolajn Abrahim iz dobrotvorne organizacije Ejdž UK (Age UK) pozdravlja istraživanja o ranom otkrivanju ozbiljnih bolesti povezanih sa starenjem, ali dodaje da treba razmisliti o tome i kako će ljudi da se osjećaju kada dobiju te informacije.
Ako to postane stvarnost, ljudi će možda željeti emocionalnu i kliničku podršku, na šta Nacionalna zdravstvena služba (NHS) Velike Britanije treba da bude spremna, ali i da obezbijedi potrebna finansijska sredstva za to, dodaje Abrahim.