U Crnoj Gori je tek svaka peta osoba koja se pojavljuje u medijima žena, a one uglavnom nijesu sagovornice na teme iz politike, ekonomije i sporta, pokazalo je istraživanje „Rodno ogledalo“ koje je sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Kako je saopšteno iz UNDP-a, proteklih šest godina vidljivost žena u medijima se povećala samo za pola procenta.
Kroz istraživanje je sagledana zastupljenost žena u medijskim sadržajima i identifikovani izazovi koje je potrebno prevazići da bi mediji izvještavali na rodno odgovoran način.
“I ovo istraživanje je samo jedna od aktivnosti kojima UNDP, uz finansijsku podršku i čvrsto partnerstvo Evropske unije (EU), radi na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti kroz multisektorski pristup – kulturu, umjetnost, medije”, kaže se u saopštenju.
Predstavljajući nalaze istaživanja, autorka Dušanka Pejović je ocijenila da svijet koji se vidi u medijima ostaje uglavnom „muški“.
„Ne odražava se stvarni sastav društva, ne prikazuju se različita iskustva i potrebe, a žene ostaju relativno nevidljive. Zabrinjavajuće je malo ženskih glasova u politici i ekonomiji, gdje su moć i uticaj najveći”, rekla je ona.
Pejović je navela da u medijima nije dovoljno razvijena svijest o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti.
“A povremenim senzacionalističkim i neetičkim izvještavanjem o rodno zasnovanom nasilju, kao i odsustvom tema o rodnoj ravnopravnosti, mediji nedovoljno utiču na sistemske i strukturalne promjene u društvu, kao i na promjenu svijesti građana i građanki“, rekla je ona.
U saopštenju se navodi da Rodno ogledalo medija u Crnoj Gori pokazuje da najveći zaostatak za svjetskim prosjekom, od čak devet odsto, postoji u ekonomskim temama, gdje je prisustvo žena tek 14,8 odsto.
“Iako raste prisustvo žena koje se pojavljuju u rubrici politika i danas iznosi 18,8 odsto, odnosno pet odsto više u odnosu na prije šest godina, što je i dalje niže od svjetskog prosjeka”, kaže se u saopštenju.
To je, kako se dodaje, potvrda da su žene u Crnoj Gori najmanje prisutne u sferama u kojima su moć i uticaj najveći.
“S druge strane, žene čine više od 40 odsto onih koji govore u vijestima o zdravlju, obrazovanju, zabavi, poznatima i umjetnosti. U vijestima o sportu ih je samo 12,4 odsto”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da žene čine oko 60 odsto svih žrtava koje se pominju u vijestima, a njihov udio kao žrtava u vijestima o porodičnom i rodno zasnovanom nasilju je 94,8 odsto.
Ministarka kulture i medija Maša Vlaović rekla je da do sada osvojene i garantovane medijske slobode, koje se moraju dalje i širiti i osvajati, otvaraju prilike za sadržajnije izvještavanje medija o slučajevima diskriminacije na osnovu pola i promovisanje politika i strategija u oblasti rodne ravnopravnosti.
„Način na koji se o polovima izvještava u medijima, i teme koje se pokreću, sagovornici i izvori koje novinari i novinare biraju, vidim kao jedan od ključnih elemenata u promociji i jačanju društvene svijesti o važnosti ravnopravnosti i potrebi odlučne borbe u iskorjenjivanju diskriminacije na osnovu pola“, kazala je ona.
Vlaović je podsjetila da Ministarstvo finalizuje nacrt Medijske strategije, koja će kroz analize stanja obuhvatiti i pitanja rodne ravnopravnosti, prisustva i vidljivosti žena u medijskoj industriji, njihovu ulogu i uticaj na proizvodnju i distribuciju medijskog sadržaja.
Stalna predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova kazala je da rodna neravnopravnost nije samo žensko pitanje, jer prijeti da uspori napredak cijelog društva.
„Svjesni smo da duboko ukorijenjeni stereotipi i uvjerenja dominiraju u društvenim strukturama i u svijesti ljudi u Crnoj Gori. Borba protiv njih mora postati ključni princip rada i medija. Jer, način na koji mediji izvještavaju i sadržaji koje plasiraju utiču na našu svijest i oblikuju naš vrijednosni sistem”, rekla je ona.
Prema riječima Gašparikove, zato su mediji istinski nosioci promjena.
“Njihovi zaposleni i zaposlene su ključne karike u promociji ljudskih prava i eliminisanju rodnih stereotipa, koji utiču na percepciju žena u društvu, a time i na njihove mogućnosti da u potpunosti – bezbjedno, bez pritiska i osude samo zbog toga što su žene – učestvuju u javnom životu“, rekla je ona.
Iz UNDP-a su naveli da je istraživanje rađeno po metodologiji Globalnog projekta monitoringa medija (GMMP), koja se od 1995. godine primjenjuje u 116 zemalja svijeta.
U istraživanju je, kako se dodaje, posmatran sadržaj deset crnogorskih medija koji imaju nacionalnu pokrivenost, najveću gledanost/čitanost i broj posjeta, tokom pet nasumično izabranih dana.
Navodi se da su u fokusu bile tri televizije (TV): Radio-televizija Crne Gore, Vijesti, Prva TV (glavne informativne emisije), zatim četvoro dnevnih novina – Vijesti, Dan, Pobjeda i Dnevne novine, kao i tri portala – CDM, Vijesti i In4S.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu, ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvom kulture i medija.