Od decembra 2017. godine 168 osuđenika odležalo je kaznu u svojim stanovima i kućama, dok je jedan odbio da kaznu odsluži u svom domu i tražio je da ide u Zatvor za izvršenje krivičnih sankcija, što mu je i omogućeno
Ovaj alternativni program, poznat kao nanogica, uglavnom su odslužili oni koji nijesu plaćali izdržavanje djeci, nedozvoljeno držali oružje, krali i tukli se…
Kako su kazali iz Ministarstva pravde, trenutno kaznu kućnog zatvora izvršava 58 osuđenika, piše "Pobjeda".
“U jednom predmetu osuđeno lice nije htjelo da kaznu izvršava u prostorijama u kojima stanuje, već je tražilo da kaznu izvrši u ZIKS-u”, kazali su iz Ministarstva pravde.
Navode da za 17 mjeseci, koliko se primjenjuje ova alternativna mjera, u 25 predmeta kazna zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje pravosnažno je zamijenjena kaznom zatvora.
To se, kako su objasnili, dešavalo jer su kršili program.
“U 19 slučajeva kućni zatvor zamijenjen je klasičnim zatvorom zbog kršenja programa izvršenja kazne, a u pet slučajeva zbog nedostupnosti osuđenih lica radi izvršenja kazne”, pojasnili su iz Ministarstva.
Podsjećaju da je izdržavanje zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje započeto u decembru 2017. godine.
Za to vrijeme, kako kažu, suočili su se sa raznim problemima i pokušajima da se izbjegne služenje kazne, ali ih to nije obeshrabrilo.
Tvrde da su mogućnosti za zloupotrebu svedene na minimum jer se u Ministarstvu pravde nalazi centralni monitoring sistem i sve promjene koje se dešavaju, a nijesu u skladu sa individualnim programom izvršenja kazne evidentiraju u kratkom roku, odmah po izvršenju prekršaja.
“Što se tiče samovoljnog napuštanja prostorija u kojima se izvršava ova alternativna krivična sankcija, evidentirano je više takvih slučajeva”, navode iz Ministarstva pravde.
Takođe, u praksi se dešavalo da osuđenici samovoljno pokušaju ukloniti takozvanu nanogicu ili isključiti prijemnik. Naravno, sistem je sve te prekršaje registrovao i od strane službenika Ministarstva pravde su preduzete radnje predviđene zakonom kazali su iz ovog minstarstva.
Bilo je i onih koji su osim lakših imali i teže prekršaje i pokušali da samovoljno napuste stan ili kuću.
Upravo zbog samovoljnog napuštanja prostorija, ali i drugih prekršaja, kako navode iz Ministarstva, u više slučajeva je izvršenje kazne prekinuto u tim uslovima.
Predmeti su poslati sudu koji je zamijenio preostali dio kazne u zatvorsku i umjesto u svom domu, ti osuđenici su nastavili da služe kaznu u zatvoru.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da osuđenik u određenim situacijama može izaći iz svog zatvorskog doma i da je to jasno definisano zakonom.
Kažu da i pored striktnih pravila, osuđenici mogu da napuste mjesto boravka tokom služenja kazne, ali samo u određenim situacijama i uz nadzor službenika ovog resora. Oni pored služenja kazne idu na posao redovno, školuju se… Prostorije u kojima stanuje osuđeni može napustiti, između ostalog, u slučaju da je potrebna medicinska pomoći osuđenom ili članu njegovog domaćinstva, redovnog odlaska na posao, pohađanja nastave tokom redovnog školovanja; odlaska na polaganje ispita; svog vjenčanja ili smrti bliske osobe, obaveze staranja prema članu porodice, u slučaju datu obavezu ne može da obavlja neko drugi.
“Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, istakli su iz Ministarstva pravde.
Nanogica je do sada najčešće određivana osuđenima za krađe, nedavanja izdržavanja, nasilničkog ponašanja, laku tjelesnu povredu, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, ugrožavanje sigurnosti, za nanošenje teške tjelesne povrede.
Iz Ministarstva pravde naglašavaju da osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa žrtvom u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje.
Takođe, propisano je da je Direkcija za uslovnu slobodu u Ministarstvu pravde nadležna za izvršenje pravosnažnih sudskih odluka kojima je izrečena kazna zatvora do šest mjeseci a koju osuđeni izdržavaju u kućnom zatvoru. Krivični zakonik Crne Gore ne propisuje konkretna krivična djela za koja se ova kazna može izreći.
“Krivični zakonik propisuje da ako učiniocu krivičnog djela izrekne kaznu zatvora do šest mjeseci, sud može istovremeno odrediti da se ova kazna izvrši u prostorijama u kojima stanuje. Prilikom donošenja ovakve odluke vodi se računa o ličnosti učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod koj ima je djelo učinjeno sve s ciljem da se na ovaj način ostvari svrha kažnjavanja”, pojasnili su iz ovog resora.
Kućni zatvor je predviđen kao moguća alternativa za kratke zatvorske kazne i predstavlja mjeru čiji je cilj da prevenira povratništvo u izvršenju krivičnih djela i olakša reintegraciju u društvo osoba koje su osuđene na takvu zatvorsku kaznu.