Anđelić je ranije danas kritikovao Ustavni sud zbog prethodnog saopštenja u kojem je obrazložena odluka povodom ustavne žalbe Janjića, ocijenivši postupanje te institucije kao „zapanjujući primjer površnog i nedopustivog postupanja“
Ustavni sud Crne Gore odbacio je navode advokata Branka Anđelića, branioca Darka Janjića, ocjenjujući da su njegove današnje tvrdnje u vezi sa ustavnom žalbom u suprotnosti sa sadržinom samog podneska i dokumentacijom koju je dostavio Sudu, prenose Vijesti.
Anđelić je ranije danas kritikovao Ustavni sud zbog prethodnog saopštenja u kojem je obrazložena odluka povodom ustavne žalbe Janjića, ocijenivši postupanje te institucije kao „zapanjujući primjer površnog i nedopustivog postupanja“.
Ustavni sud, međutim, navodi da uvidom u elektronske i fizičke spise predmeta može lako biti utvrđeno da se u njima ne nalazi rješenje Vrhovnog suda Crne Gore na koje se Anđelić sada poziva.
Kako ističu, ukoliko je odluka Vrhovnog suda bila donijeta prije podnošenja ustavne žalbe, advokat je bio dužan da o tome obavijesti Ustavni sud i dostavi je kao relevantan dokument za ocjenu ispunjenosti procesnih pretpostavki.
Sud ukazuje i na to da sadržina same ustavne žalbe potvrđuje da takva odluka nije dostavljena. Anđelić je u podnesku naveo dokumentaciju koju prilaže, među kojom su bile presude Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore, ali ne i rješenje Vrhovnog suda.
Dodatno, Ustavni sud navodi da je Anđelić u ustavnoj žalbi tvrdio kako su presudom Apelacionog suda „iscrpljena sva pravna sredstva“, te da, s obzirom na to da Zakonik o krivičnom postupku ne predviđa druga pravna sredstva, smatra da su ispunjeni uslovi za podnošenje ustavne žalbe.
„Dakle, u ustavnoj žalbi nije naveo da se obraćao Vrhovnom sudu, nije pomenuo odluku tog suda niti ju je priložio. Naprotiv, procesnu situaciju je sam predstavio tako da su sva djelotvorna pravna sredstva iscrpljena presudom Apelacionog suda“, saopštio je Ustavni sud.
Na osnovu takvih navoda i dokumentacije, Sud je zaključio da podnosilac nije dokazao da je protiv odluke Apelacionog suda izjavio pravno sredstvo pred sudom trećeg stepena, niti da eventualno takvo pravno sredstvo ne bi bilo djelotvorno.
Ustavni sud odbacuje i tvrdnju da je u toj fazi postupka bio obavezan da sam pribavlja spise redovnih sudova i u njima traži podatke koje podnosilac nije naveo ili dostavio, pišu Vijesti.
Prema navodima Suda, tokom prethodnog ispitivanja procesnih pretpostavki odlučuje se na osnovu sadržine ustavne žalbe i dokumentacije koja se nalazi u predmetu. Spisi redovnih sudova pribavljaju se kada su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje i kada su potrebni za ocjenu osnovanosti ustavne žalbe.
Ustavni sud posebno ističe da bi, ukoliko je rješenje Vrhovnog suda postojalo prije podnošenja ustavne žalbe, Anđelić bio u obavezi da ga dostavi. Tim prije što je i odluka Vrhovnog suda mogla biti predmet ustavne žalbe, ukoliko je podnosilac smatrao da su njome povrijeđena ustavna ili konvencijska prava njegovog branjenika.
Umjesto toga, kako navodi Sud, Ustavnom sudu je predstavljeno da su pravna sredstva iscrpljena presudom Apelacionog suda, dok odluka Vrhovnog suda u žalbi nije pomenuta.
Zbog toga iz Ustavnog suda ocjenjuju da je neprihvatljivo naknadno prebacivanje odgovornosti na Sud uz tvrdnju da se odluka Vrhovnog suda već nalazila u spisima predmeta.
Ustavni sud podsjeća i da Zakon o Ustavnom sudu predviđa mogućnost odbacivanja podneska ukoliko je zasnovan na zloupotrebi prava. Takođe, standardi Evropskog suda za ljudska prava prepoznaju mogućnost zloupotrebe prava na predstavku u situacijama kada se sud svjesno dovodi u zabludu iznošenjem neistinitih ili prećutkivanjem relevantnih činjenica.
Ukoliko bi se utvrdilo da je postojanje odluke Vrhovnog suda svjesno prećutano, a da je ta odluka bila od neposrednog značaja za ocjenu dopuštenosti ustavne žalbe, Ustavni sud smatra da bi se moglo otvoriti i pitanje zloupotrebe prava na podnošenje ustavne žalbe.
Sud zato ponavlja da tvrdnja da se odluka Vrhovnog suda „nalazi u spisima predmeta“ nije stvar različitog pravnog tumačenja, već činjenica koja se može jednostavno provjeriti, a koja, prema evidenciji Ustavnog suda, nije tačna.
„Takva odluka se u spisima predmeta Ustavnog suda ne nalazi, nije dostavljena uz ustavnu žalbu i u samoj ustavnoj žalbi nije pomenuta“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud smatra posebno neprimjerenim da se na osnovu takve tvrdnje dovode u pitanje stručnost i odgovornost te institucije, ističući da je odlučivao na osnovu procesnog i činjeničnog okvira koji je u svojoj žalbi predstavio sam podnosilac.
Sud ostaje pri zaključku da Janjić pred Ustavnim sudom nije dokazao da je iscrpio pravni put pred Vrhovnim sudom, niti da eventualno pravno sredstvo pred tim sudom ne bi bilo djelotvorno. Zbog toga, kako navode, nijesu bili ispunjeni uslovi za meritorno razmatranje ustavne žalbe, prenose Vijesti.
Na kraju, Ustavni sud pozvao je advokate i druge podnosioce ustavnih žalbi da posebnu pažnju posvete ispunjenosti procesnih pretpostavki, potpunosti podataka i dokumentaciji koju dostavljaju Sudu.
Podsjetili su i da je na njihovoj internet stranici dostupan Vodič za podnošenje ustavne žalbe, koji sadrži praktične informacije o uslovima, načinu i postupku podnošenja žalbe.