Do 30. avgusta u radu pred Višim sudom bilo je 137 predmeta za organizovani kriminal Stotinak optuženih presudu bi mogli čekati na slobodi - u 58 predmeta duže od dvije i po godine nije donijeta prvostepena odluka.
Gotovo hiljadu ljudi na optuženičkim je klupama Višeg suda Podgorica zbog organizovanog kriminala, ali bi uskoro stotinak od njih presudu moglo čekati na slobodi - jer u 58 predmeta duže od dvije i po godine nije donijeta prvostepena odluka.
To su podaci Sudskog savjeta dostavljeni Vijestima.
Specijalno vijeće Višeg suda postupa u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva, u čijoj nadležnosti su organizovani kriminal, korupcija i ratni zločini.
Radmila Đurišić iz Sudskog savjeta objasnila je za Vijesti da je 30. avgusta u radu tih vijeća bilo 137 predmeta.
“Pred Višim sudom u Podgorici na dan 30. 08. 2023. u radu je bilo 137 ‘KS’ predmeta (predmeti organizovanog kriminala)... Ukupan broj okrivljenih u svim KS predmetima po zavođenju, a koji su trenutno u radu je 993. Napominjemo da zbog načina zavođenja nijesmo u mogućnosti znamo da li su za neka od ovih lica već donesene odluke, odnosno rješenja, dok su predmeti još uvijek u radu”, piše u odgovorima.
Đurišić je pojasnila da 58 predmeta traje duže od dvije godine i šest mjeseci.
“Razloge odlaganja ročišta nijesmo u mogućnosti da dostavimo, jer se isti ne evidentiraju u postojećem informacionom sistemu”, objasnila je ona.
Iz Višeg suda u Podgorici od 25. avgusta nijesu odgovorili na pitanja koliko se predmeta vodi pred specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici i u koliko od njih duže od dvije godine i šest mjeseci od potvrđivanja optužnice nije donijeta prvostepena odluka.
Bez odgovora ostala su i pitanja o ukupnom broju okrivljenih u predmetima u kojima nije donijeta odluka, ali i ono iz kojih razloga se najčešće odlažu ročišta u tim predmetima.
Vijesti su još ranije objavile da nadležni sumnjaju da se u brojnim predmetima mogućnost odgađanja pretresa zloupotrebljava kako bi se okoreli kriminalci, optuženi za najteža krivična djela, oslobodili spuških rešetaka.
Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Sagovornik iz bezbjednosnog sektora kazao je da je već na desetine pripadnika klanova izašlo iz Istražnog zatvora prije donošenja prvostepene odluke, a da bi uskoro, ukoliko se nešto ne promijeni, na slobodi mogli biti i pripadnici organizovanih kriminalnih grupa kavački i škaljarski klan.
Tako bi se, narednih mjeseci, na slobodi mogli naći optuženi za ubistva, pripreme likvidacija ili međunarodni šverc droge.
“Među optuženima u tih 58 predmeta su i oni koji se već, nakon ukidanja pritvora, brane sa slobode. To su, dominantno, oni koji su optuženi za krivična djela koja nisu naročito teška, a spadaju u domen rada SDT-a. Ipak, među onima koji bi se uskoro mogli naći na slobodi su i oni koji predstavljaju društvenu opasnost i koji se terete za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. Dozvoljavanjem da se, pod bilo kojim izgovorom i okolnostima, dođe do granice kada zakon predviđa samo jedno - puštanje na slobodu, obesmišljavaju se napori SDT-a i policije koja postupa po njihovim nalozima da se izbore sa organizovanim kriminalom”, kazao je sagovornik Vijesti.
Objasnivši da su u bezbjednosnom sektoru svjesni da pritvor nije kazna, taj sagovornik Vijesti poručio je da je nužno pronaći mehanizam da se spriječi “besprizorno odugovlačenje postupaka”.
Kazao je da su svjesni nedostataka koji utiču na “razvlačenje” postupaka, te da je jedan od njih i neadekvatan prostor u Višem sudu u Podgorici, prenose Vijesti.
“Ipak, svi se moramo potruditi da ne dozvolimo da se optuženi za najteža krivična djela izvuku bez kazne, što i jeste njihov cilj”, kazao je on.
Pripadnici mafijaških klanova, ukoliko se nađu na slobodi, neće mirno čekati izricanje dugogodišnjih kazni, ocijenio je ranije za Vijesti visoki funkcioner Uprave policije.
Taj, bivši zvaničnik UP, ranije je poručio da država ne smije da dozvoli takav scenario, dodajući da je pitanje da li će one koji izađu iz pritvora ikada više moći da vrate u Istražni zatvor.
SDT se bavi državnom i organizovanom mafijom
Zakonom je propisano da Specijalno državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.
To tužilaštvo nadležno je za gonjenje učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, visoke korupcije, pranja novca, terorizma, ratnih zločina, povrede izbornih prava propisanih u Glavi šesnaest Krivičnog zakonika Crne Gore, prenose Vijesti.
U njihovoj nadležnosti su i javni funkcioneri ako počine krivična djela zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita...
Takođe, oni gone i one koji izvršenjem krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i zloupotreba ovlašćenja u privredi, pribave imovinsku korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura.