Mislili ste da znate sve o životinjama? Postoje one koje prkose logici i onome što očekujemo od njih... Pogledajte našu listu krajnje neobičnih stvorenja.
Toplokrvna riba (Lampris guttatus)
Poznato je da su ribe hladnokrvne životinje, ali riba zvana Mjesec ima toplu krv.
Dok je drugi ribama temperatura tijela ista kao ona u okruženju, ova vrsta je u stanju da reguliše sopstvenu temperaturu konstantnim lupkanjem perajima.
Zahvaljujući potpunijem obliku endotermije, mjesečeva riba ne mora da izranja na površinu kako bi se zagrijala pa može trajno da boravi u dubinama u kojima su joj izvori hrane', rekao je svojevremeno biolog Nikolas Vegner.
Ima boju rđe s bijelim pjegama i svijetlocrvenim perajima. Može da bude teška do 270 kg, ima okruglo tijelo, a prečnik može dosegnuti do dva metra. Veći dio života provodi na dubinama između 50 i 400 metara gdje lovi ribe i lignje.
Zmija koja leti (Chrysopelea genus)
Ova zmija ne leti zaista, već klizi sa drveta na drvo. Žive na drveću u južnoj i jugoistočnoj Aziji.
"Leteće" zmije su u stanju da klize do stabala udaljenih i do 24 metra. One izravnaju svoje tijelo u trenutku kada skoče sa drveta, a onda klize kroz vazduh tako što pomjeraju prednji dio tijela u pokretu sa strane na stranu.
Riba koja ne pliva (Ogcocephalus darwini )
Riba crvenih usana živi u vodama ostrva Galapagos. Hoda po morskom dnu umjesto da pliva. Kao noge koristi peraja.
Čini se da ta nesposobnost da pliva predstavlja plus za crvenoustu. Nema predatora u njenoj okolini i nije pod uticajem promjena u okruženju. To joj omogućava da živi u prosjeku 12 godina, uprkos svojoj maloj veličini.
Pas koji ne laje (Basenji)
Basenji je afrički pas koji ispušta razne zvuke - kašlje, reži, cvili, ali NIKADA ne laje. Potiče iz drevnog Egipta, a potom je stigao u Kongo gdje su ga plemena koristila za lov. Zato ga ponekad zovu i Kongo terijer.
Tek tokom 19. vijeka su dospjeli na prostor Engleske, odakle su poslije izvoženi u SAD. Prosječni životni vijek im je od 12 do 14 godina. Izuzetno su živahni i odlični čuvari. Zanimljivo je da su intolerantni na vodu.
Životinja koja vrši fotosintezu (Elysia chlorotica)
Zeleni morski gmizavac bez ruku i nogu u stanju je da fotosintezom (poput biljaka) proizvede hranu za sebe.
Oni su nešto između morskog puža i biljke. Podsjećaju na list, a razlog tome je što se hrane algama. Ovi morski puževi su uspjeli nekako da uzmu gene iz algi, pa tako mogu da vrše fotosintezu (proces pretvaranja svjetlosne energije u hemijsku i njeno skladištenje u vidu molekula šećera).
Mogu se naći u Kanadi i Novoj Engleskoj.