Evo u čemu je razlika.
Može da se desi da vam nešto što pročitate izazove osjećaj anksioznosti, ali taj isti osećaj može da se javi i iznenada, bez očiglednog okidača.
Neki ljudi kažu da imaju napad anksioznosti, drugi to opisuju kao napad panike. Ali, to dvoje su zapravo potpuno različiti.
Anksioznost ima različito značenje kod različitih ljudi
"Panični napadi su klinički termin, dok anskioznost nije", kaže Alis Bojs, autorka knjige The healthy mind toolkit. "Napad anksioznosti ima različito značenje kod različitih ljudi".
Profesorka psihijatrije Kristina Boase kaže da se izraz napad anksioznosti odnosi na specifično iskustvo, za koje je okidač različiti od osobe do osobe.
"Kada neko kaže da ima napad anksizonosti, to je više kolokvijalni termin, ali se obično odnosi na to da su anksiozni zbog nečega što se dešava, bilo da je to škola, posao ili veza", objašnjava Boase.
"Dakle, riječ je o okidaču koji može da se identifikuje. A kada su ljudi veoma anksiozni ili zabrinuti, mogu da osjete fizičke simptome, poput ubrzanog rada srca ili osećaja stezanja u grudima".
Napadi panike "iskoče" niotkuda
Dok je anksioznost nešto što najčešće osjećate dok iščekujete nešto ili kao reakciju na nešto, Boase ističe da se panični napadi često javljaju bez očiglednog razloga.
"Panični napadi su neočekivan intenzivan osjećaj straha ili nelagode, koji se javljaju uz neke prilično zastrašujuće simptome - srce ubrzano radi, vrti vam se u glavi, obliva vas znoj ili iznenada ne možete lijepo da dišete. Simptomi se drastično pojačaju u roku od samo nekoliko minuta i obično ne traju dugo".
Bojsova dodaje da neki ljudi pate od noćnih napada panike, pri čemu se bude iz dubokog sna osjećajući paniku bez ikakvog razloga. Iako ovi napadi mogu da prođu brže nego osjećaj anksioznosti telu je potrebno neko vreme da oslobodi hemikalije i adrenalin koji se nakupio tokom paničnog napada.
"Moguće je da se nakon toga kratko osjećate kao da niste baš svoji", ističe Bojs.
Da biste sigurnije znali da li je riječ o napadu panike, stručnjaci kažu da ovakve napade karakterišu najmanje četiri od sledećih nekoliko simptoma: ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, kratak dah, osjećaj gušenja, bol ili nelagoda u grudima, mučnina ili osjećaj nelagode u stomaku, vrtoglavica, derealizacija (osjećaj kao da se to ne dešava stvarno), depresonalizacija (kao da to niste vi), strah od gubitka kontrole, strah od smrti, osjećaj utrnulosti pojedinih djelova tijela.
Ako svakodnevno imate napade panike, moguće je da patite od paničnog poremećaja.
Boaseova kaže da većina ljudi u nekom trenutku u životu doživi napad panike, ali samo dva do tri odsto populacije razvije panični poremećaj.
"Panični poremećaj je praktično strah od straha. Ljudi koji pate od ovog poremećaja se plaše fizičkog osjećanja panike. Plaše se da nešto nije u redu sa njima, da umiru, da lude. Zapravo, brinu ih posledice paničnog napada".
Bojsova dodaje se panični poremećaj razvija kada ljudi u strahu očekuju da se dogodi napad panike, i zbog toga izbegavaju mjesta, situacije ili radnje u kojima su ranije doživeli napad panike. A to izbjegavanje ih čini još anksioznijim...
Kako se izboriti sa napadima panike i anksioznosti
Boase kaže da su mehanizmi liječenja manje-više isti kod napada panike i anksioznosti.
Kognitivno-bihejvioralna terapija sa stručnjakom za mentalno zdravlje je efikasna u liječenju ovih stanja. Poenta je u tome da se identifikuju problemi, situacije, radnje koje je osoba izbjegavala zbog anksioznosti i da se radi na tome da se anksioznost vremenom smanji.
Stručnjaci dodaju da svakako mogu da pomognu i tehnike sporog, dubokog disanja, ali je važno da se to vježba prije napada, da biste znali kako da postupite kada vas panika ili anksioznost obuzmu.
Bilo da imate problema sa napadima panike ili anksioznosti, stručnjaci ističu da su ti problemi rješivi, odnosno da odgovarajuća terapija može da vam pomogne da se oslobodite toga.
