Kampanjom Neželjena za budućnost društva

Ona je danas, u okviru kampanje „Neželjena“ u Univerzitetskom parku kod spomenika Svetog Petra Cetinjskog, otkrila ploču koja je posvećena djevojčicama koje nisu dobile priliku da budu rođene.

Raičević je kazala da je inicijativa usmjerena na sistem vrijednosti, koji diskriminiše djevojčice i na negativnu tradiciju društva u kojoj su djevojčice manje željene nego dječaci.

„Tema naše kampanje i naše inicijative je da pokrenemo društveni dijalog koji će prevazići sistem vrijednosti u kome ženska djeca ne uživaju jednaka prava kao muška. Taj problem se odražava na položaj žena u svim oblastima društva i posljedice su tako drastične da imamo porast broja selektivnih abortusa u Crnoj Gori i zloupotrebu prenatalnih testova“, istakla je Raičević.

Kampanja, kako je kazala, uključuje potpisivanje peticije koja će biti upućena Vladi Crne Gore, a odnosi se, kako je pojasnila, na zahtjev za rješavanjem problema prenatalnog odabira pola u Crnoj Gori.

„Ovo nije samo naša kampanja, ovo je sada kampanja čitavog crnogorskog društva i način da nešto uradimo za naše dječake i djevojčice. Ovo je kampanja za budućnost crnogorskog društva“, poručila je Raičević, saopšteno je iz Pr Centra.

Ona je naglasila da u kampanji nije riječ o reproduktivnim pravima žena, tj. pravu na abortus, već je, kako je istakla, isključivi cilj uticaj na negativne patrijarhalne vrijednosti koje zbog tradicije muškog nasljednika djevojčice stavljaju u negativan položaj.

Raičević je ocijenila da postojeći Zakon nije loš, ali je, kako je rekla, upitna kontrola nad primjenom Zakona, kao i uloga Zdravstvene inspekcije.

„Od Vlade Crne Gore ćemo tražiti da pokrene izradu Akcionog plana koji će obuhvatiti stručnjake reznih profila, koji će na multidisciplinarni način rješavati problem o kojem govorimo. Obrazovanje je tu ključno i to je proces koji će, vjerovatno, potrajati, ali vrijeme je da se nešto po tom pitanju radi“, smatra Raičević.

Ljekarka Olivera Miljanović, kazala je da se evidencija o selektivnim abortusima ne može vidjeti direktno, već, kako je pojasnila, kroz trend poremećaja ravnoteže polova na rođenju.

„U Crnoj Gori postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za posljednjih 15 godina, kreće, prema našim istraživanjima, 110 dječaka na 100 djevojčica. Taj trend jedino ima otklon u 2016. godini, kada imamo normalan odnos 103 na prema 100. Da li je ovo svjetlo na kraju tunela, da li smo nešto zaista uradili ne možemo zaključiti na osnovu jedne godine“, pojasnila je Miljanović.

Prema njenim riječima, selektivni abortus koji se događana nakon sprovedenog genetičkog teksta je medicinski, etički i moralno neprihvatljiva radnja i predstavlja kršenje Zakona.

„Vi uvijek morate imati i onoga ko želi da uradi određeni akt, ali morate imati i dostupnost takvih testova. Danas je ta dostupnost moguća zahvaljujući internetu, odlasku u zemlje okruženja. Veoma je važno pitanje da li se na pravilan način, stručno pa i zakonski koriste dobrobiti prenatalne dijagnostike“, smatra Miljanović.

Ona je istakla da je važno ojačati ženu i porodicu da se odupre patrijarhalnim normama.

„Ovdje govorimo o dvije žene koje su u neravnopravnom položaju. Jedna je nerođena ili neželjena, a druga je žena koja je pritisnuta da ostvari određene stereotipne norme, koje još uvijek postoje. Ovo nije samo crnogorski problem, ovo je globalni problem“, navela je Miljanović.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da ne treba da bude neželjene djece i da je potrebno stvarati budućnost u kojoj će djevojčice i dječaci biti ravnopravni.

„Dobro je da kroz ovakve kampanje utičemo na svijest svih da je potrebno da sprječavamo selektivne abortuse i zaštitimo buduće generacije. Čini mi se da današnjom kamanjom počinje naša budućnost“, rekla je Pejović.

Novinarka Svetlana Slavujević, kazala je da u određenim dijelovima crnogorskog društva i dalje postoje stereotipi da je muškarac taj koji produžava prezime, čuva kuću, brani državu.

„Ovdje ne govorimo o abortusima koji su po našem Zakonu dozvoljeni do 10. nedjelje trudnoće. Danas govorimo o biranju pola, o biranju da se ne rodi djevojčica, o više abortusa sve dok se ne dobije dječak. To je pogrešno“, ocijenila je Slavujević.

Ona je rekla da je šestomjesečno istraživanje koje je sprovedeno u saradnji sa BIRN-om i CIN-om u okviru projekta "Istražuj za MeNE i EU!", uz podršku Evropske unije, pokazalo je da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.

„Nijedna žena koja je uradila takav abortus nije željela pred našu kameru. Pritisak koji one trpe je izuzetno veliki. I taj pritisak dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice. Svaka od tih žena koja je uradila takav abortus nosi ogroman ožiljak na duši“, rekla je Slavujević.

Ona smatra da samo postojanje Zakona nije dovoljno, već država, ljekari, mediji i svi treba više da se angažuju, zbog toga što, kako je kazala, zabrinjava to što ne postoji nijedan registrovan slučaj selektivnog abortsua, iako statistika pokazuje drugačije.

„Zamislimo se i zapitajmo se koliko će Crnoj Gori faliti žena za 10, 20, 30 godina ukoliko se ovakav trend nastavi. Nadam se da će ova kampanja, bolja edukacija, i veće angažovanost institucija učiniti da se ovakva statistika prekine“, poručila je Slavujević.