UPOZORENJE IZ SAD: Balkan ponovo vri!

Autor:

Pobjeda ekstremnih frakcija na vanrednim izborima na Kosovu i Metohiji mogla bi situaciju na ionako uzavrelom Balkanu da dovede do vrhunca, upozoravaju sa američkog Insituta Kejto.

1
A- A A+

balkan region srbija bosna bugarska makedonija albanija balkanci Foto: MONDO, Mario Milojević

Politički analitičar i saradnik Insituta Kejto Ted Galen Karpenter upozorava da bi za SAD i svijet mogla da se vrati stara noćna mora - krvavi Balkan - jer su američke vlasti i mediji usredsređeni na ograničen broj tema u spoljnoj politici.

On je za portal Nešenel interest ocijenio da se je region koji je 90-tih bio prioritet spoljne politike zapadnih država, ali ga je Zapad posljednjih godina skoro potpuno zanemario i to bi mogla da bude greška globalnih razmera.

Dok su američki političari opsjednuti Bliskim istokom, Sjevernom Korejom i baš svakim detaljem veze Trampa i Rusije, napetosti na Balkanu sve su veće i prijete da dostignu tačku ključanja, tvrdi Karpenter.

Kako objašnjava, poslednji zabrinjavajući događaj je pobjeda ekstremnih frakcija, takozvane "ratne koalicije" na izborima u Kosovu čije su vođe predsjednik Hašim Tači, lider Demokratske stranke Kosova i Ramuš Haradinaj, vođa zloglasne Oslobodilačke vojske Kosova koji će vjerovatno postati premijer.

Istražitelji EU i UN, kako podsjećaju, optužuju obojicu za brojne ratne zločine tokom rata na Kosovu.

Tačijev pokret zauzeo je beskompromisni neprijateljski stav prema srpskoj manjini na sjeveru Kosova. Radikali su spriječili i dogovor o granici sa Crnom Gorom te svojataju velike teritorije u toj državi, Srbiji i Makedoniji.

Mnogi od njih, kako se navodi, žele da se Kosovo spoji s Albanijom te uspostavi "Velika Albanija".

KOSOVO PLAŠI ČITAV REGION

Susjedne države sve su više uznemirene porastom militantnih grupa na Kosovu i u Albaniji. Početkom godine i srpska vlada je reagujući na izjavu albanskog premijera Edija Rame upozorila da bi svaki pokušaj Albanije da pripoji Kosovo mogao dovesti do rata.

Napetosti između Kosova i Srbije porasle su u poslednjih nekoliko mjeseci i kosovske vlasti neprestano ometaju trgovinu između Srba na sjeveru i same Srbije, piše Karpenter.

Vojna intervencija - velika greška

Američka vojna intervencija, kao i politička i diplomatska podrška za nezavisnost Kosova bila je pogrešna zbog brojnih razloga, zaključuje Karpenter. Ako su SAD smatrale da će ovakvo djelovanje dovesti do mira i stabilnosti na Balkanu, ta očekivanja su se pokazala kao strašno pogrešna, ističe američki stručnjak.

Napetost je porasla u tolikoj mjeri da je američki senator Džon Mekejn, koji je dugo podržavao nezavisnost Kosova, molio vlasti u Prištini da uspostave dijalog sa srpskom vladom jer je to "jedini način za budući napredak".

SAD i NATO saveznici neprekidno su, ponekad i slijepo podržavali politiku lidera Albanije i Kosova, a najistaknutiji primjer bila je, kaže Karpenter, vojna intervencija 1999. za odvajanje Kosova od Srbije.

NATO je takođe potom pasivno posmatrao etničko čišćenje Srba i ostalih manjina od strane kosovskih Albanaca, a zapadne vlade takođe su dopustile uništavanje istorijskih hrišćanskih svetilišta.

Takođe se navodi da su Vašington i druge zapadne zemlje vršile pritisak na makedonsku vladu da učini više političkih ustupaka prema albanskoj manjini u Makedoniji.

Težnja ka stvaranju Velike Albanije, kako dodaje, dobija nov zamah i ta agenda stvara ogromne probleme u susjednim državama.

Ako na Balkanu ponovo izbije konflikt, što je sada ozbiljna mogućnost, SAD ne smiju da padnu u iskušenje da se dalje miješaju.

Vašington naročito ne smije da ponovi ludost iz svojih prethodnih politika i podrži frakciju koja izaziva najveće probleme, zaključuje Karpenter.

Sve vijesti