... mozak je "kriv".
Studija na miševima može da pomogne u objašnjenju zašto držanje dijete može da bude neefikasan način mršavljenja s obzirom da glavne moždane ćelije mogu da djeluju tako da spriječe sagorijevanje kalorija.
Vaš mozak može da bude najveća prepreka mršavljenju dok držite dijetu, kažu rezultati nove studije istraživača sa Univerziteta Kembridž.
Studija izvršena na miševima je otkrila novi mehanizam gdje se organizam prilagođava niskom unosu kalorija i ograničava gubitak kilograma.
Istraživači su ustanovili da glavne moždane ćelije djeluju kao "okidač" u sprečavanju organizma da sagorijeva kalorije kada je njihov unos ograničen.
"Strategije mršavljenja su često neefikasne zato što organizam funkcioniše kao termostat i izjednačava broj kalorija koje trošimo sa brojem kalorija koje unosimo", kaže dr Klemens Blu (Clemence Blouet) iz Laboratorije za proučavanje metabolizma Univerziteta Kembridž u saopštenju za medije. "Kada manje jedemo, naše tijelo to kompenzuje i sagorijeva manje kalorija, što otežava gubitak kilograma. Znamo da mozak mora da reguliše ovaj kalorijski temostat, ali nije bilo poznato kako prilagođava sagorijevanje kalorija količini hrane koju pojedemo."
Istraživači su ispitali ulogu grupe neurona u dijelu mozga koji se zove hipotalamus. Agutiju-srodni neuropeptidi, ili AGRP neuroni, regulišu apetit i navode nas da jedemo kada su aktivirani a mogu dovesti do anoreksije kada su potpuno neaktivni.
Istraživači su naizmenično aktivirali i deaktivirali AGRP neurone kod miševa kako bi vidjeli šta se dešava kada upravljaju njihovom funkcijom.
Ustanovili su da ljudi postaju gladni i jedu kada su AGRP neuroni aktivirani, ali da, ako nema hrane na raspolaganju, djeluju tako da čuvaju energiju ograničavanjem broja kalorija koje se sagorijevaju i tako usporavaju mršavljenje.
Kada hrana postane dostupna i kada jedemo, djelovanje AGRP neurona se zaustavlja i potrošnja energije se vraća na normalan nivo.
"Naša otkrića govore da jedna grupa neurona u mozgu upravlja apetitom i potrošnjom energije i, u zavisnosti od toga šta je na raspolaganju u okruženju, može da reguliše sagorijevanje ili čuvanje kalorija", kaže Blu. "Ako je hrana dostupna, oni nas navode da jedemo, a ako nema dovoljno hrane, prebacuju organizam u takav režim rada da čuva kalorije i sprječavaju nas da sagorijevamo masti."
Istraživači kažu da ova otkrića mogu da dovedu do razvoja novih i unapređenih terapija za smanjenje preteranog unosa hrane i gojaznosti, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu eLife.
