Crna Gora može realno da očekuje da će do sredine 2017. godine postati članica NATO-a, izjavio je crnogorski premijer Milo Đukanović.
"Nakon što je Crna Gora dobila poziv u NATO, počela je nova faza - pregovori o ulasku, koji se sada uspješno vode. Očekujem da će se završiti za mjesec, mjesec i po dana. Poslije toga će početi procedura ratifikacije u parlamentima, članicama Alijanse o članstvu Crne Gore. Po iskustvu drugih zemalja, možemo realno da očekujemo da će do sredine 2017. godine Crna Gora postati punopravna članica NATO-a", rekao je Đukanović u sinoćnjem intervjuu ruskoj TV Dožd (TV Rain).
On je kazao da bi ulazak Crne Gore u EU i NATO značio sigurniju garanciju bezbjednosti za Crnu Goru i druge države Zapadnog Balkana.
Na pitanje da li strahuje da njegova želja da zemlja bude stabilna može da poremeti odnose sa Rusijom, Đukanović je odgovorio da se Crna Gora sa poštovanjem odnosi prema više nego tri stotine godina dugoj istoriji odnosa sa Rusijom, ali da "ima pravo i sposobna je da sama određuje svoj put u budućnost".
Rekao je da to što Crna Gora vidi svoju budućnost u EU i NATO "nije usmjereno ni protiv koga, a znači ni protiv ruskih partnera".
"Naš put u EU i NATO je u našim interesima, ali nije ni na koji način izazvan željom da nekome nanesemo štetu. Žao nam je zbog načina na koji Rusija percipira naše članstvo u NATO. Nadamo se da je to prolazno i da ne nosi sa sobom opasnost od trajnog narušavanja odnosa Crne Gore i Rusije", rekao je Đukanović.
On je dodao da je sadašnji odnos Rusije prema crnogorskom članstvu u NATO prije svega posljedica pogoršanja odnosa Rusije i Zapada, Rusije i SAD, Rusije i EU.
"Crna Gora se našla na liniji vatre između Rusije i Zapada. Ne smatramo da je Rusija protiv crnogorskog članstva u NATO zbog značaja Crne Gore ili zbog vojne opasnosti. Ne. Mi smatramo da je Rusija protiv crnogorskog članstva u NATO zbog zaoštrenih odnosa sa EU i NATO", naveo je crnogorski premijer.
Komentarišući ranije izjave da iza protesta u Crnoj Gori stoji Rusija, Đukanović je kazao da crnogorska opozicija ima "nedvosmislenu podršku ruske politike".
"Praktično svi lideri tih uličnih protesta su posljednjih mjeseci češće bili u Rusiji nego u Crnoj Gori. Primali su ih na visokom nivou, počevši od rukovodstva Dume do lidera ključnih ruskih partija. A oni sa susreta sa ruskim zvaničnicima šalju signale stanovništvu Crne Gore da ih Rusija podržava u njihovoj namjeri da spriječe ulazak Crne Gore u NATO", rekao je Đukanović.
On je rekao da su i ranije postojale nesuglasice u politici između dvije zemlje, ali da "nije dobro ako Rusija danas kontaktira samo sa onima koji su protivnici crnogorske države". Dodao je da opozicija u Crnoj Gori pokušava da se predstavi kao proruska, ali da je to "neiskreno i lažljivo".
Na pitanje da li u Crnoj Gori očekuje takozvane "fine ljude", odnosno pripadnike ruskih specijalnih snaga koji su učestvovali u operaciji pripajanja Krima Rusiji, Đukanović je odgovorio da se "iskreno nada da neće" i da "misli da će se u svemu tome sačuvati neka dobra mjera".
On je podsjetio da je Rusija glasala u Savjetu bezbjednosti UN za uvođenje "veoma rigoroznih" sankcija SRJ.
"Da nije bilo tako, te sankcije ne bi mogle biti primijenjene. Mi smo to tada realno razumjeli. Dakle postojali su razlozi zbog kojih je Rusija trebalo da bude uz članice Savjeta bezbjednosti u realizaciji politike restriktivnih mera prema jednoj tada vrlo siromašnoj balkanskoj zemlji kakva je bila SRJ", kazao je Đukanović.