Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je, nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, odložio potpisivanje Ukaza Milanu Lakiću o postavljenju za ambasadora Crne Gore u BiH.
Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza, Vujanović je telefonski razgovarao sa Predsjedavajućim BiH Mladenom Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.
U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem predsjednik Crne Gore je, kako se navodi, saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH.
"Istovremeno da će on biti za to da se ovaj Ugovor ponovo razmotri jer to smatra svojom obavezom preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje", kaže se u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta.
Vujanović je, u ime Crne Gore, saopštio stav o definitivnosti državne granice Crne Gore i BiH čija je granična linija samo demarkirana navedenim Ugovorom.
"Ugovor je počeo da se priprema u oktobru 2008. a u svim detaljima je usaglašen u maju 2014. godine. Ugovor je parafiran od predstavnika Crne Gore i tri predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH", navodi se u saopštenju.
Vlada Crne Gore je nakon toga dala saglasnost na ovaj Ugovor 12.juna 2014., a Vijeće ministara BiH 6.novembra iste godine.
U novembru mjesecu 2014.godine Ugovor je dostavljen na saglasnost Predsjedništvu BiH koja saglasnost podrazumjeva jednoglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH.
"Dakle, za Crnu Goru je ovo definitivno završeno pitanje i u okviru njenih organa Crna Gora ga više neće otvarati", kaže se u saopštenju.
Ističe se da je, uz argumentaciju utvrđenja granice Ugovorom, nakon gotovo šestogodišnje aktivnosti usaglašavanja i prihvatanja od obje Vlade, pitanje granice utvrđeno aktima obje države o međusobnom priznanju u postojećim granicama.
"Bivša SRJ je priznala nezavisnu BiH, a BiH je priznala nezavisnu Crnu Goru. I jedno i drugo priznanje je u postojećim granicama utvrđenih arbitražnim stavom Badinterove komisije koja je za osnovu granica nezavisnih država bivše Jugoslavije utvrdila granice bivših Republika bivše Jugoslavije", kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da ni u okviru bivše Jugoslavije, ni u samostalnoj BiH i Crnoj Gori niko nikada od republičkih ili državnih organa nezavisnih država nije osporio teritoriju BiH i Crne Gore.
"Naprotiv, u aktivnostima pripremanja Ugovora o državnoj granici, zvaničnici Crne Gore i BiH su mnogo puta iskazali očekivanje da će Ugovor biti prvo sporazumno demarkiranje granica država bivše Jugoslavije i snažna poruka međunarodnoj zajednici da su te države spremne da se dogovore o osjetljivim pitanjima", kaže se u saopštenju.
Predsjednik Crne Gore, kako se navodi, i sada ima tu nadu ubijeđen da prihvaćeni Ugovor dvije Vlade, parafiran od ovlaščenih predstavnika dvije prijateljske države, treba i definitivno zaključiti.
"To bi bilo u duhu otvorenih, bliskih i prijateljskih odnosa dvije države na koje su građani obje države veoma ponosni", ističe se u saopštenju.