Ilegalna organizacija Lehi razmatrala je ubistvo Vinstona Čerčila, u pokušaju da se okonča britanski mandat nad Palestinom i stvori jevrejska država
U napisima izraelskih medija, oslonjenim na londonski Telegrafa koji se pak poziva na tajne dokumente obavještajne službe MI5, Elijahu Bet-Zuri navodno je predložio novembra 1944. godine da Lehi, poznat i kao grupa Stern (po lideru Jairu Sternu) ubije u Londonu britanskog premijera i primora Britance da odu iz Palestine, što je izazvalo zabrinutost u MI5 da bi jevrejski ekstremisti mogli takođe da ubiju šefa diplomatije Ernesta Bevina.
Major Džejms Robertson iz bliskoistočng odjeljenja agencije rekao je da je prijetnje Bet-Zurija objelodanio drugi član organizacije Lehi.
"Čim se (Bet-Zuri) vratio u štab grupe Stern predložio je da se sugeriše plan za ubistvo visoko rangiranih britanskih političkih ličnosti, uključujući Čerčila, zbog čega bi trebalo izaslanike poslati u London," povjerio je Robertsonu izvor u Lehiju.
U aprilu 1945. Bet-Zuri je obješen zbog ubistva u Kairu lorda Mojna, britanskog ministra na Bliskom istoku bliskog Čerčilu.
U objelodanjenim dosiejima stoji da su se pokušaji ciljanja britanskih zvaničnika nastavili nakon Drugog svjetskog rata kako bi se izvršio pritisak na Veliku Britaniju da se stvori jevrejska država.
Februara 1946. britanski oficir bezbjednosi poslao je sa Bliskog istoka tajni telegram u London u kome upozorava na zavjeru da se ubiju britanski ministri, objavio je Telegraf.
"Grupa Stern je obučavala članove da idu u Englesku da ubiju članove vlade Njenog Visočanstva, posebno Bevina", navodi se u telegramu i dodaje da je grupa Stern uživala simpatije važnih Jevreja u Palestini.
Major Robertson je rekao da je postojala "prilična ogorčenost u jevrejskoj zajednici" prema Bevinu.
"Tipični jevrejski čovjek s ulice, na primjer, opisao je ( Bevinov) govor kao najantisemitskiji koji je ikada održao jedan britanski državnik," napisao je Roberston juna 1946.
Strahovalo se da bi pokušaj atentata na Bevina mogao da se dogodi za vrijeme njegove posjete Egiptu.
"Ako fanatik namjerava da izvede ubistvo i spreman je da se ne osvrće na sopstvenu bezbjednost postoji vrlo malo toga što ne bi mogao da uradi", navedeno je u dokumentu agencije MI5.
Britanski mandat nad Palestinom koji je trajao je od septembra 1923. okončan je 14. maja 1948. godine, a dan kasnije proglašena je država Izrael.
Prije osnivanja Izraela postojalo je nekoliko podzemnih vojnih organizacija u tadašnjoj Palestini, uključujući Lohamei Herut Israel poznat takođe po hebrejskom akronimu Lehi.
Podzemne grupe su vodile kampanje protiv simbola britanske vlasti i smatra se da su, između ostalog, dovele do povlačenja britanskih trupa iz Palestine i predavanja odgovornosti UN koje su glasale za podjelu Palestine na jevrejsku i arapsku državu novembra 1947. godine.
(Tanjug)