Šteta koju je Bjelorusiji nanijela havarija atomske centrale procijenjenja je na 235 milijardi dolara.
Prema juče objavljenim dokumentima službe za likvidaciju posledica havarije ministarstva za vanredne situacije Bjelorusije, u ukupnoj šteti pretrpljenoj od 1986. do 2015. godine najveći dio, 81,6 odsto ili bezmalo 192 milijade dolara su troškovi vezani za održavanje proizovdnje i sprovođenje mjera zaštite.
Direktne i indirektne štete koje je Bjelorusija pretrpjela od nuklearne katastrofe u Černobilju procjenjene su na blizu 30 milijardi dolara (oko 12,6 odsto ukupno procijenjene sume), prenosi ruska agecnija RIA Novosti.
Visinu neostvarene dobiti bjelorusko ministarstvo ocjenjuje na 13,7 milijardi dolara (5,8 odsto). Ova institucija podesjća da je zbog radijacije kao posledice eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearke, iz poljoprivrednog prometa isključeno više od 2.000 kvadratnih kilometara obradivih površina, i da je obustavljena eksploatacija 22 nalazišta mineralno-sirovinskih resursa.
Sem toga, obustavljena su geološka istraživanja naftonosne oblasti Pripjat, čije su rezerve ocjenjene na 52,2 miliona tona nafte.
Bezmalo četvrtina šumskog fonda Bjelorusije, 17.300 kvadratnih kilometara šume bilo je kontaminirano posle ekplozije atomske centrale u Černobilju.
U zoni kontaminacije nalazi se oko 340 industrijskih fabrika koje su, ili obustavile proizvodnju, ili su uslovi rada u njima značajno pogoršani.
U dokumentima bjeloruskog ministarstva za vanredne situacije se ističe da procjena štete prouzrokovane černobiljskom katastrofom nije konačna.
(Srna)