Estonija je 1. januara uvela euro kao platežno sredstvo, ali nisu svi Estonci srećni zbog toga.
Među skepticima je i Evelin Tam, studentkinja iz Talina koja smatra da će joj, kao i mnogim drugim ljudima će biti jako teško da se naviknu na novi novac.
"Imali smo 15 kruna, koje su sad samo jedan euro i puno ovih malih cent kovanica. U početka će zaista biti teško izračunati pravu vrijednost novca", rekla je Evelin.
Estonija u sred najteže krize eura postaje 17. članica evrozone, što je za mnoge Estonce suviše hrabar korak.
Premijer Andrus Ansip, međutim, taj korak je za Dojče vele ocijenio kao "glavni dobitak".
On tvrdi da će euro učvrstiti povjerenje ulagača i dokazati da estonska privreda stoji na čvrstim nogama.
Dodaje da je uvođenje eura logičan korak, jer je estonska kruna, od kad je uvedena 1992. godine, uvijek bila povezana s njemačkom monetarnom politikom.
"U Estoniji nikad nismo ni imali samostalnu monetarnu politiku. Kad smo počeli koristiti estonsku krunu, ona je bila vezana za njemačku marku po kursu 1:8. Zatim je zakonski uređeno da jedan euro ima vrijednost od 15,6 kruna", podsjeća premijer.
"U proteklih 18 godina tako naš devizni kurs nismo nikako mijenjali. Možemo potpuno vjerovati njemačkoj monetarnoj politici", zaključio je Ansip.
Za razliku od mnogih drugih država Evropske unije, Estonija nema problem s dugovima. Nakon šoka finansijske krize, estonska privreda je ponovno u usponu.
Ipak, postoji i jak pokret protiv eura, koji predvodi pravnik i istoričar Anti Polamec.
"Mi euro nazivamo evropskom rubljom, jer ideologija 'jedna valuta za sve', veoma nas podsjeća na vremena Sovjetskog Saveza", objašnjava lider skeptika koji predskazuje da će uvođenje eura biti "plovidba Titanikom".
Većina Estonaca, kako pokazuju ankete, dijeli njegovo strahovanje.
Političko vođstvo, međutim, ostaje pri svome mišljenju da je to pozitivan korak za zemlju i spremno je da "preuzme svoj dio odgovornosti i Evropi vratiti ono što je ona dosad uradila za Estoniju".
(FoNet)