U Italiji, kolijevci fašizma, sa prozora širom zemlje se danas gromoglasno orila pjesma partizana Bella ciao.
Italijani su danas obilježili 75. godišnjicu oslobođenja od njemačke okupacije ali i fašizma u Drugom svjetskom ratu, pevajući poznatu partizansku pjesmu "Bella ciao" sa prozora i terasa svojih domova.
Neki su pjevali tu pjesmu, a neki su je puštali, na državni praznik Dan oslobođenja, koji se ove godine, silom prilika proslavlja kod kuće.
Tradicionalni skupovi i ceremonije nisu održani zbog oštrih mjera uvedenih radi suzbijanja korona virusa.
Avioni ratnog vazduhoplovstva danas su nadlijetali Rim i u vazduhu ostavljali crvene, bijele i zelene tragove, u bojama zastave Italije.
Pjesma "Bella ciao" važila je za himnu antifašističkog pokreta ali i partizanskog otpora njemačkoj okupaciji Italije, od septembra 1943. do aprila 1945. godine. Prije toga su se Italijani borili u Evropi i Africi na stani Sila osovine, ali samo dvije godine i po godine pod Njemcima su bile dovolje da sada baštine antifašistički diskurs koga se, s druge strane, neke zemlje pobjednice stide.
Ovo je lijepa prilika da se podsjetimo šta je zapravo fašizam i zašto ga većina pogrešno izjednačava sa nacizmom.
Fašizam je ideologija radikalnog autoritativnog nacionalizma, pojašnjava Vikipedija, koju karakteriše moć diktatora, nasilna kontrola opozicije i kontrola sredstava proizvodnje, razmjene i distribucije.
Fašizam je originalno italijanski "izum" iz dvadesetih godina XX vijeka, a kasnije je postao naziv za ideologije i pokrete koji smatraju kako je država a ne pojedinac ili porodica temelj ljudskog društva, pa tako treba u potpunosti nadzirati svaki aspekt društvenog života. Takvih pokreta, ali i političkih partija koje ne formalno ne zagovaraju fašizam ali se shodno njegovim uzusima ponašaju, ima poprilčno i danas u Evropi ali i svijetu.
Fašizam je državno uređenje koje radikalno ograničava ljudska prava "radi veće stabilnosti i bržeg napretka". Fašizam se protivi komunizmu, konzervativizmu, demokratiji, individualizmu, liberalizmu, materijalizmu, pacifizmu i političkom pluralizmu.
Fašizam je ime dobio po pokretu koji je u Italiji osnovao socijalista i novinar Benito Mussolini, koji je zemljom autokratski vladao do 1922. do 1943. godine. Fašizam je poslužio kao inspiracija za mnoge druge pokrete u Evropi i svetu pre drugog svjetskog rata, od kojih je najpoznatiji nacionalsocijalizam (nacizam) koji je vladao Njemačkom od 1933. do 1945. godine.
A razliku od fašizma, nacizam Adolfa Hitlera se zasniva na rasnim teorijama, mada je pozicija autokratskog lidera u društvu u kome je "država sve" veoma slična.
Fašizam je, pored Italije, u prošlom vijeku bio raširen i u Španiji i Portugalu, a te tri zemlje su i danas najsiromašnije u EU.