Američki izbori za Kongres donijeli su republikacima većinu u Predstavničkom domu, ali su demokrate zadržale tijesnu kontrolu nad Senatom.
Prema još nepotpunim podacima, ocjenjuje se da su republikanci povećali broj svojih kongresmena u Predstavničkom domu za najmanje 60, što je njihov rekord još od 1948. godine. Takođe, republikanci su demokratama uzeli najmanje šest mjesta u Senatu.
Na izborima se glasalo za mandate svih 435 članova Predstavničkog doma i za 37 senatora.
Dosadašnji odnos snaga u Senatu bio je 57 demokrata, 41 republikanac i dva nezavisna senatora, a u Predstavničkom domu 256 demokrata prema 178 republikanaca, uz jedno upražnjeno kongresmensko mjesto.
Kongresmenima u Predstavničkom domu mandat traje dvije godine, dok je senatorima šest godina. Svake dvije godine za otprilike trećinu od ukupno 100 članova Senata ističe mandat.
U SAD je gotovo pravilo da na kongresnim izborima posle prve dvije godine mandata novog predsjednika, njegova stranka zabilježi gubitke, ali od veličine poraza u velikoj mjeri zavise predsjednikovi izgledi da osvoji novi mandat.
Istorijski gledano, kontrola republikanaca nad Predstavničkim domom neće biti nova situacija za SAD.
Suprotno uvreženom mišljenju, u većem dijelu moderne istorije SAD, predsjednik nije bio iz stranke koja je kontrolisala Kongres. Od 1945.
godine, ukupno je 20 godina ista stranka istovremeno imala predsjednika, kao i većinu u Senatu i Predstavničkom domu.
Kongres je, međutim, veći dio tog perioda bio pod kontrolom iste stranke, a tokom svega 10 godina su Senat i Predstavnički dom imali različite stranačke većine.
(Tanjug)