Međunarodna organizacija za rad je saopštila da se danas u svijetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva.
Specijalni izvestilac Svjetske organizacije za moderne forme ropstva Gulnara Šakinian upozorila je pred Savetom za ljudska prava UN da ropstvo još uvijek nije samo mračno poglavlje prošlosti i da se danas u svijetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva.
Sve forme ropstva zvanično su ukinute – prema obavezi zemalja-članica UN utvrđenih konvencijom iz 1956. godine, ali 54 godine kasnije, to obećanje još nije ispunjeno, rekla je ona u izvještaju u UN.
"Ropstvo je šokantna realnost današnjice. Međunarodna organizacija za rad je saopštila da se danas u svijetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva. To se odnosi i na sve svjetske religije", kaže Šakinianova, a prenosi radio Dojče vele.
Po podacima nevladine organizacija "Antislejveri internešnal", najstarije svjetske organizacije za ljudska prava, u takvom statusu je čak 27 miliona ljudi, pri čemu među njima najveći broj čine djeca i mladi.
Ova organizacija sa sjedištem u Londonu je osnovana je 1839, da bi se borila protiv prekomorske trgovine robljem, a razlika u brojkama objašnjava se različitim kriterijumima za definisanje ropskog rada.
Gulnara Šakinian ističe da ropstvo spada u najteža kršenja ljudskih prava.
Ona je izvjestila Savjet za ljudska prava UN i o svojoj posljednjoj posjeti Brazilu, koji je ratifikovao Konvenciju protiv ropstva, i to još prije 30 godina, ali je još ne primenjuje u potpunosti.
"U seoskim sredinama u Brazilu prinudni rad je još vrlo rasprostranjen, posebno u stočarstvu i pri proizvodnji etanola iz šećerne trske. Robovi su najčešće muškarci kao i dječaci. S druge strane, i u gradovima postoji prinudni rad, prije svega u tekstilnoj industriji", navela je ona primjere.
Šakinianova kaže da sličnu sudbinu dijele i mladi u Mauritaniji, Ekvadoru i drugim zemljama koje je posjetila.
Žrtve prinudnog rada moraju da rade dugo i uz minimalnu nadnicu, ako je uopšte dobiju, a izložene su fizičkom, psihičkom a katkada i seksualnom nasilju, prenosi Dojče vele.
(Tanjug)