Kubanac Paja je nominovan u godini kada je Fidel Kastro istupio sa
vlasti poslije 49 godina vladavine, a naslijedio ga je njegov brat Raul.
"Ovo je kljucan momenat. Kuba zeli promjenu, njen narod zeli promjenu", rekao je Paja povodom Kastrovog povlacenja.
Paja je dobitnik nagrade "Andrej Saharov", koju mu je 2002. godine dodijelila EU, kap priznanje za njegovo pozivanje na nacionalni dijalog o mirnoj tranziciji ka demokratiji.
Ahtisari je, pak, u vise navrata bio pominjan kao laureat za njegove mirovne napore od Balkana do Indonezije, a narocito zbog njegovog plana za rjesenje statusa Kosova, koji je predlozio kao specijalni
izaslanik UN.
Kosovo je 17. februara jednostrano proglasilo nezavisnost i obecalo da ce postovati Ahtisarijev plan, posebno onaj njegov dio koji se tice postovanja manjina. Rusija je prosle godine blokirala usvajanje nacrta tog plana u Savjetu bezbjednosti UN.
"Mnogo njih je u igri", rekao je Stajn Tonenson, predsjednik Istrazivackog instituta za mir iz Osla i dodao da on ne moze da vidi nikakve favorite.
Toneson je rekao da je bilo prigovora na nominacije svih kandidata. On je rekao da ce Paja, na primjer, biti "zalogaj koji ce tesko progutati norveska ljevica", koja se divi Havani.
A "Ahtisarijev plan nije prihvacen od obije strane" u procesu.
Biti nominovan i nije neka velika cast, jer hiljade ljudi, ukljucujuci i sve clanove nacionalnih parlamenata, imaju pravo da predlazu kandidate. Hitler je, na primjer, tridesetih bio nominovan za Nobelovu nagradu za mir, pise Rojters.
"Nominovana su 164 pojedinaca i 33 organizacije", rekao je Rojtersu predsjednik Norveskog Nobelovog komiteta Ger Lundestad i dodao da je ovo drugi najveci broj nominovanih, posle 2005, kada ih je bilo
nominovano 199.
Komitet koji cini "tajna petorka" sastao se u utorak kako bi poceo sa suzavanjem izbora. Nominacije su primane do 1. februara, pobjednik ce dobiti 1,62 miliona dolara, a nagradjeni ce biti poznati 10. oktobra.
Lundestad je odbio da kaze imena nominovanih.
On je rekao da ce se komitet vjerovatno fokusirati na nedostatak ljudskih prava i demokratije u Kini poslije velikog rascepa koji je nastao nakon sto je tibetanski lider Dalaj lama pobijedio 1989.
"Moj problem je sto ja ne vidim moguceg kandidata iz Kine", rekao je
on.
Kandidati cije nominacije su, takodje, iznesene u javnost su alzirski predsjednik Abdelaziz Buteflika, koji je ponovo ojacao naciju poslije islamistickog ustanka 1990.
Tu su i bivsi njemacki kancelar Helmut Kol, za svoj doprinos okoncanju hladnog rata, kao i guverner Novog Meksika Bil Ricardson, bivsi americki ambasador u UN.
(Beta)