Ogromni dijelovi kišne šume Amazonije gore, a prema najnovijim podacima zabilježeno je više od 2.500 požara. Ova kišna šuma jedan je od najvrijednijih resursa koji svijet ima za borbu protiv klimatskih promjena.
Vatrena stihija je toliko intenzivna da se oblaci dima mogu vidjeti iz svemira.
Požari u Amazoniji mogli bi da izazovu nesagledive posljedice, ne samo za one koji je nazivaju domom ili za milione životinja i biljnih vrsta.
VOJSKA U AMAZONIJI: Svijet pritisnuo Brazil (VIDEO+FOTO)
Ova kišna šuma jedan je od najvrijednijih resursa koji svijet ima za borbu protiv klimatskih promjena.
Amazonija je najveća kišna šuma na planeti, a nerijetko se naziva i "plućima svijeta", zbog toga što apsorbuje enormne količine ugljen dioksida i proizvodi kiseonik. Proizvodi oko 20 odsto kiseonika u svijetu.
Milijarde drveća u sebi drže ugljenik koji se nagomilavao stotinama, ako ne i hiljadama godina, što usporava brzinu globalnog zagrijevanja.
Poljoprivreda u Južnoj Americi takođe opstaje zbog kiše koja se proizvodi iz šume.
MEĐUNARODNA KRIZA: "Naša kuća je u plamenu" (VIDEO)
Amazonija se proteže na oko 5,5 miliona kvadratnih kilometara, a prekriva oko trećinu Južne Amerike. Tu živi oko 2,5 miliona vrsta insekata, preko 2.000 vrsta riba, više od 1.000 vrsta ptica i po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i reptila. U Amazoniji raste više 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.
Kada se dogodi šumski požar, u atmosferu se emituje ugljen dioksid, što povećava nivo ugljenika, a naučnici strahuju da ćemo uskoro biti u tački kada ni Amazonija neće moći da prima i zadrži dovoljno ugljenika, koji će odlaziti direktno u atmosferu.
To moglo da dovede do klimatske katastrofe i poništi sve klimatske ciljeve koje su mnoge države postavile.
Animacija NASA otkrila je alarmantni talas ugljen monoksida u atmosferi, a ovo povećanje direktno je uzrokovano katastrofalnim požarima koji besne u prašumi.
NASA maps carbon monoxide from #AmazonRainforest fires from orbit: https://t.co/xFvWUfDfVmpic.twitter.com/eRrp34QvGm
— NASA JPL (@NASAJPL) August 23, 2019
Nivoi zagađivača nalaze se i na visinama od 5500 kilometara iznad Zemljine površine, u nekim regijama dosegle su maksimum od 160 volumnih delova na milijardu (ppbv), dok se za lokalne procjene očekuje da će biti znatno više.
Ovaj štetni gas može ostati u atmosferi otprilike mjesec dana, gdje će napraviti dvostruku štetu - i u pogledu kvaliteta vazduha i uticanja na klimatske promjene.
Osim toga, zbog tako dugog zadržavanja u atmosferi, gas se može raširiti do udaljenih delova Zemlje. Od 1. januara do 21. avgusta ove godine zabeleženo je rekordnih 75.000 požara u šumama u Brazilu, dok je prošle godine zabeleženo 35.000 manje.