Brak više nije trajna već prolazna institucija i o tome možda najbolje svjedoči podatak da on u Srbiji traje 12,5 godina, piše "Blic".
Prošle godine bilo je 30 razvoda manje nego lani, što je u skladu sa pravilom da se sudbonosne odluke odlažu u vrijeme krize, ali stručnjaci smatraju da će se već ove i naredne godine, sa izlaskom iz krize, broj razvoda povećati, objavljuje "Blic" u današnjem broju.
Nažalost, broj parova koji su stali pred matičara višestruko je manji – prošle godine zaključeno je 1.400 brakova manje nego 2008. godine.
Sociolozi poručuju da je razvod sada potpuno normalna stvar i da su sve barijere "popucale", budući da se u poslednje dvije decenije konstantno povećava starost muškaraca i žena koji se odlučuju na prekid bračne zajednice.
Sadašnjost nije ružičasta, ali nažalost, ono što dolazi ne obećava bolje dane. Stručnjaci poručuju da posle krize valja očekivati eksploziju razvoda.
"Ljudi se po pravilu manje razvode u vremenima krize. To košta, ne samo papirološki, već treba pronaći i neki novi smeštaj i sve početi nanovo. Zato se takve odluke odlažu u nestabilnim vremenima, a iz istih razloga se ne ulazi u brak. Međutim, posle perioda bura, treba očekivati povećanje broja razvoda", kaže za "Blic" profesorka sociologije porodice Anđelka Milić.
Sa druge strane, čak i oni sociolozi koji se intimno izjašnjavaju kao tradicionalisti navode da bi u Srbiji bilo mnogo više razvoda kada bi žene bile samostalnije.
"Ako bi se u Srbiji osnovalo 50 sigurnih kuća, broj razvoda bi se povećao bar za 10 odsto. Žene posle razvoda nemaju gdje, pa često ostaju u zajednici iz egzistencijalnih razloga i često trpe nešto što inače ne bi da su samostalnije", vjeruje sociolog Milovan Mitrović.
Ako se uporede podaci od pre dvije decenije, zaključak je da se svake godine smanjuje broj sklopljenih brakova i danas je za čak 60 odsto manji nego prije dvadeset godina.
U isto vreme lani je rođeno 70.299 beba dok je umrlo 104.000 ljudi, a Srbija je šesta najstarija nacija na svijetu. Prosečna starost stanovništva je 40,7 godina.
"Zbog lošeg odnosa nataliteta i mortaliteta, sve je manje mladih ljudi koji uopšte mogu da stupe u brak i to je jedno objašnjenje, ali nije usamljeno. Produžava se omladinsko doba koje je nekad bilo 25, a sada je 35 godina", objašnjava Milićeva.
Ona istovremeno podsjeća da je naša zemlja bila u velikoj krizi devedesetih godina, zbog čega su ljudi odlagali razvode. Sada je, vjeruje, došlo vreme za prekidanje zajednica a oni su u međuvremenu ostarili. Zato prosječno muškarac ima 42 prilikom razvoda, a žena oko 38 godina.
"Kod nas su postojale tendencije, a ima ih i danas, da ljudi čekaju da djeca malo odrastu prije nego što se razvedu. To je karakteristično za naše podneblje i možda jedno od pravila koje se najsporije mijenja, mada su pokidane gotovo sve blokade koje su nekada sprečavale ljude da se razvode", objašnjava Milićeva.
Za profesora Mitrovića nije nikakvo iznenađenje to što je sve manje onih koji staju pred oltar jer je to svjetski trend, mada kaže da je prosečno trajanje od 12,5 godina zaista malo.
"Međutim, mi nismo tu ništa različiti od svijeta. Jednostavno, brak više nije atraktivna institucija i sve je manje onih kojima se uklapa u životnu strategiju. Nekada je bilo ući će u brak zbog djece, međutim, to sada uopšte ne mora da ide zajedno", objašnjava professor Mitrović za "Blic".
(MONDO)