Srbi iz Italije i grupa italijanskih intelektualaca podnijeće sutra italijanskim vlastima, na dan kada je ta zemlja priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova, peticiju sa predlogom da preispitaju tu odluku.
To je rekao Tanjugu jedan od pokretača peticije i povjerenik za humanitarna pitanja u Savezu Srba u Italiji, Dejan Kušalo.
Prema njegovim riječima, peticija, koju je, kaže, potpisalo oko 6.000 ljudi i oko 3.000 putem onlajn formulara, biće proslijeđena ministrima u vladi, Senatu i donjem Domu parlamenta.
"Naš predlog je da Italija još jednom razmotri ideju o priznanju, jer po tadašnjem zakonu, to je trebalo da bude odluka parlamenta. Dakle, skupština je trebalo da odluči da li oni priznaju Kosovo kao državu, međutim, to je uradio Savjet ministara. Nedostaje ta legalna strana što mi želimo da iskoristimo", rekao je Kušalo.
Razlog je, kaže, jednostavan, a to je da se ponovo čuje priča o KiM i da se vidi ko od parlamentaraca podržava Srbiju.
On podsjeća da je Italija prisutna na Kosovu preko KFOR-a i da je važna članica Evropske unije.
"Kada bi peticija došla u parlament sigurno bi se ta osetjlivost prema Kosovu opet povratila i možda bi mogli da kažemo neku riječ o tome šta se tamo dešava, u kakvoj situaciji žive Srbi na toj teritoriji, a možda i pomognemo našoj državi da dobije 'još snage' u borbi za Kosmet", rekao je Kušalo koji u Italiji živi od 1995. godine.
On je ukazao da je tokom prikupljanja onlajn potpisa bilo mnogo prijetnji, čak i prijetnji smrću.
U svakom slučaju, Kušalo smatra da na ovaj način mogu da urade nešto korisno za Srbe na KiM, ali i za pregovore između Beograda i Prištine. On ističe da samo u Vićenci živi oko 50.000 Srba.
Inače, u peticiji se navodi da KiM predstavlja srce srpske civilizacije, da u Ustavu Srbije piše da je KiM dio Srbije, a ukazuje se i na rezoluciju 12 44 SB UN.
Navodi se i da je uprkos prisustvu međunarodnih oružanih snaga, takozvana OVK uspjela da protjera skoro sve nealbanske nacionalne manjine, to jest 240.000 osoba srpske, crnogorske, turske, romske, jevrejske, egipatske, goranske i hrvatske, uništavajući stotine pravoslavnih crkava i drugih vjerskih objekata, te da je dio srpske zajednice, posebno u Metohiji, prinuđen da živi u enklavama opkoljenim albanskom većinom.
Podsiećaju da se priznanje Kosova desilo 20. februara 2008. godine putem pisma koje je Prištini uputio bivši ministar spoljnih poslova Masimo D'Alema, bez bilo kakve prethodne parlamentarne debate i uključivanja u to političkih snaga, bilo većine, bilo opozicije.
Potpisinici peticije, kaže se dalje, zahtjevaju otvaranje parlamentarne debate o mogućnosti Italije da ponovo razmotri priznanje Kosova kao nezavisne države i veće angažovanje italijanskih vojnih, političkih i kulturnih vlasti na zaštiti manjina i kulturnih dobara na Kosovu i Metohiji.
Traže posebno od različitih poslaničkih grupa da se formalno izjasne po pitanju italijanskog priznanja Kosova, a od aktuelne italijanske vlade da koordinira saradnju sa vladom u Beogradu kako bi dobila informacije vezane za aktuelnu situaciju u pokrajini Kosmet.
Zahtjevaju od Italije da, u skladu sa Rezolucijom 1244 SBUN, promoviše na svim odgovarajućim mjestima bezbjedan povratak domovima izbjeglih i prognanih sa Kosova i Metohije.