Osobe koje pate od migrene trebalo bi da budu naročito pažljive u kontrolisanju faktora koji povećavaju rizik od moždanog udara.
Osobe koje pate od migrene su pod otprilike dva puta većim rizikom da dožive šlog izazvan krvnim ugruškom, nego one koje ne pate od tih teških glavobolja, poručuju američki stručnjaci s baltimorskog Univerziteta Džons Hopkins.
Njihova analiza, u kojoj su kombinovali rezultate 21 prethodne studije (kojima je obuhvaćeno čak 622.000 ljudi sa i bez migrene), je potvrdila vezu između migrene i ishemijskog šloga - najčešće vrste šloga, koja nastupa kad krvni ugrušak omete cirkulaciju krvi u mozgu, prenosi Rojters.
Po mišljenju vođe baltimorskog istraživanja, dr Samana Nazarijana, vrlo je moguće da isti procesi doprinose i nastanku migrene i nastanku šloga.
Dr. Nazarijan osobe koje pate od migrene savjetuje da budu naročito pažljive u kontrolisanju rizičnih faktora za šlog koji se mogu modifikovati, kao što su visok krvni pritisak, pušenje i dijabetes.
Za utjehu je to što, iako migrena nosi znatno viši rizik od šloga, apsolutni rizik da se čovjek šlogira nije tako veliki.
Prema rezultatima jedne novije studije, među 6.100 analiziranih odraslih osoba, koje su patile od migrene, šlog je doživjelo samo dva odsto, dok su među 5.243 osobe iz kontrolne grupe, koje nisu patile od migrene, šlog doživjela 1,2 procenta.
Jedna od teorija vezanih za migrenu je da to oboljenje nastaje zbog disfunkcije krvnih sudova u cijelom organizmu, što bi moglo da objasni veću sklonost tih pacijenata šlogu i (kako su neke ranije studije ukazale) infarktu.
Moguće je da i liječenje migrene može da doprinese povećanju rizika od šloga. Na primjer, neki analgetici sa antiinflamatornim dejstvom, koji se koriste kod migrene, su bili dovođeni u vezi s povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Osim toga, ljekovi protiv migrene iz grupe "ergota", imaju tendenciju sužavanja krvnih sudova u cijelom organizmu.
(Tanjug)