Američki naučnici su uspjeli da stvore prvi vještački organizam, što se po značaju poredi sa razbijanjem atoma, ali i izaziva brojne moralne dileme.
Predvođena kontroverznim doktorom Krejgom Ventnerom, koji je prije desetak godina pokušao, pa onda odustao od patentiranja ljudskih gena, ekipa naučnika njegove kompanije izgradila je ćeliju koja je bila pod kontrolom DNK koji su napravili pomoću kompjutera i samo četiri hemijska elementa.
Oni su ubrizgali vještački stvoren DNK u ćeliju bakterije koja je potom počela da se samostalno dijeli i to uvijek sa hromozomima sa novim vještačkim DNK.
Da bi se razlikovala od ostalih "normalnih bakterija" naučnici su čak utisnuli svoja imena u novostvoreni DNK, mada se to tumači i kao pokušaj zaštite autorskih prava.
Ovaj naučni poduhvat, objavljen u časopisu "Sajens", okarakterisan je kao revolucionaran i ključni korak ka stvaranju vještackog života, mada neki kritički orijentisani naučnici upozoravaju da bi vještački organizmi mogli da budu opasni kad se puste u prirodnu sredinu.
Venter i njegove kolege već sarađuju sa farmaceutskim i energetskim kompanijama na izradi i razvoju hromozoma za bakterije koje bi proizvodile korisna goriva i nove vakcine, a nadaju se da će čak moći i da apsorbuju štetne gasove u atmosferi.
"Ovo je prvi put da sintetički DNK u potpunosti kontroliše ćeliju", naveo je dr Venter, dodajući da će on i njegov tim raditi na dizajniranju i izgradnji nove bakterije sposobne da obavlja korisne funkcije. On je ubijeđen da ovo otkriće može da dovede do nove industrijske revolucije.
"Ukoliko uspijemo da dovedemo ćelije da proizvode ono što želimo, mogle bi nas osloboditi od korišćenja nafte ili pomoći nam da popravimo štetu nanijetu životnoj sredini usisavanjem ugljen-dioksida", kazao je dr Venter.
Kritičari, međutim, smatraju da su potencijalne prednosti sintetičkih organizama prenaglašene. Dr Helen Valas iz organizacije za praćenje razvoja genetičke tehnologije "Džinvoč", upozorila je na opasnost sintetičkih bakterija.
"Puštanje u prirodu novih organizama može uzrokovati više štete nego koristi", smatra dr Valas, dodajući da se njihovim oslobađanjem u zagađenim sredinama da bi se one očistile zapravo stvara nova vrsta zagadenja.
Niko ne zna kako će se ovi organizmi ponašati u novom okruženju", istakla je ona.
(MONDO)