Poljski predsednik Leh Kačinjski (60) i veliki broj zvaničnika te zemlje poginuli su u avionskoj nesreći jutros kod Smolenska.
Ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu izjavio je danas u Smolensku da putanja kojom je letio avion, u kojem su se nalazili poljski predsjednik Leh Kačinski i drugi zvaničnici, odstupala od predviđene po visini i drugim parametrima.
"Na mjestu gdje se dogodila katastrofa pronađene su obe crne kutije. Njihova analiza je već počela, a putanja leta poljskog aviona potvrduje da je postojalo odstupanje od predviđenog i po visini i po širini i to najmanje 150 metara. Avion je potpuno uništen", rekao je ministar Šojgu koji se nalazi na licu mjesta, prenio je Itar-tas s.
Ranije je portparol vlade Smolenska Andžej Jevsejenkov rekao da je uzrok nesreće možda bila greška pilota.
"Pilotu je savjetovano da sleti u Minsk, ali je odlučio da sleti u Smolensk", rekao je Jevsejenkov, javio je Rojters.
Itar-tass je naveo da islednici razmatraju nekoliko mogućih verzija uzroka udesa, ali da konačni zaključak nije moguć dok ne budu proučeni podaci iz "crne kutije".
Prema Šojguu, u nesreći je poginulo ukupno 97 ljudi.
"Tijela nastradalih biće već danas upućena u Moskvu radi identifikacije", dodao je Šojgu.
Upravnik Smolenske oblasti u Rusiji Sergej Anufjev rekao je da nema preživjelih u nesreći koja se dogodila oko 11 časova po lokalnom vremenu (sedam sati po srednjeevropskom vremenu).
Avion se srušio se prilikom slijetanja po maglovitom vremenu na dva kilometra od aerodroma kod Smolenska, na zapadu Rusije.
Spasioci izvlače tela iz olupine aviona, a novinarima i mještanima nije dozvoljeno da se približe mjestu udesa.
Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da je u poljskom avionu bilo 88 članova poljske delegacije koja je išla na komemoraciju povodom 70. godišnjice masakra u Katinskoj šumi, kada su sovjetske snage ubile više hiljada Poljaka.
Portparol poljskog Ministarstva spoljnih poslova Pjotr Paškovski rekao da je na spisku putnika bilo njih 89, od kojih se jedan čovjek nije ukrcao na let, prenio je Rojters.
Naime, brat blizanac poljskog predsjednika iznenada je odustao od plana da prati brata u Rusiju na pomen žrtvama masakra u Katinjskoj šumi.
U letilici su bili predsjednikova supruga Marija Kačinjski, guverner Centralne banke Poljske Slavomir Skžipek, načelnik Generalštaba Franćišek Gagor, zamjenik šefa diplomatije Andžej Kremer i drugi visoki funkcioneri. U nesreći je stradao i predsjednik Poljskog olimpijskog komiteta Pjotr Nurovski .
Prema prvim informacijama islednika, predsjednički avion udario je prilikom slijetanja po gustoj magli u vrhove krošnji drveća, poslije čega je pao i zapalio se, izjavila je predstavnica za štampu ruskog javnog tužilaštva Marina Gridneva.
Gridneva je kazala da su uslovi vidljivosti bili veoma slabi, prenijela je ruska državna novinska agencija Itar-tas.
Predsjednička letilica "Tu-154" bio je stara najmanje 20 godina i poljske vlasti su razmatrale mogućnost zamjene starih aviona koji prevoze državne funkcionere, ali se od te zamisli odustalo zbog nedostatka novčanih sredstava.
Ruska vazduhoplovna kompanija "Aeroflot" nedavno je povukla "tupoljeve 154" iz upotrebe poslije 66 udesa tih aviona, od kojih se šest dogodilo u proteklih pet godina.
Glavni tužilac Rusije Jurij Čajka lično će nadgledati istragu, a iz Moskve je na mjesto nesreće upućen tim najboljih istražitelja i policijskih detektiva centralnog biroa Istražnog odbora ruskog tužilaštva, koji imaju dugogodišnje iskustvo u istragama avionskih nesreća.
Do izbora novog predsednika Poljske, tu dužnost će obavljati predsjednik donjeg doma parlamenta Bronislav Komorovski.
"U skladu sa ustavom, održaćemo prijevremene predsjedničke izbore", rekao je portparol vlade Pavel Gras Rojtersu.
Stručnjaci su naveli da, prema poljskom ustavu, datum izbora mora biti utvrđen u roku od dvije sedmice i da izbori moraju biti održani u roku od dva mjeseca od odluke o sazivanju izbora.
Na predsjedničkoj palati u Varšavi zastava je spuštena na pola koplja, a pred sjedištem poljskog predsjednika okuplja se veliki broj Varšavljana i pali sveće.
U Poljskoj je proglašena sedmodnevna nacionalna žalost zbog pogibije predsjednika Poljske Leha Kažinjskog, njegove supruge i članova državnog vrha.
"Bez obzira na političke razlike izgubili smo intelektualnu elitu naroda", kazao je u prvom reagovanju nakon nesreće bivši poljski predsjednik Leh Valensa koji je bio žestoki oponent Kačinjskom.
"Premijer Donald Tusk plakao je kada sam mu saopštio tu strašnu vijest", kazao je šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.
Premijer Tusk razgovarao je povodom nesreće telefonom s premijerom Rusije Vladimirom Putinom.
Lideri Rusije, SAD, ali i balkanskih zemalja izrazili su saučešće povodom ove tragične pogibije političkog i vojnog vrha Poljske.
Crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputili su telegrame saučešća poljskim zvaničnicima zbog tragične avionske.
Đukanović je premijeru Poljske Donaldu Tusku uputio telegram sa izrazima najdubljeg saučešća povodom tragične avionske nesreće u kojoj su poginuli Kačinski sa suprugom i veliki broj državnih zvaničnika.
Istim povodom, telegram sa izrazima saučešća ministar inostranih poslova Milan Roćen uputio je šefu poljske diplomatije Radoslavu Sikorskom.
Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je najdublje saučešće poljskom narodu i njegovoj vladi zbog današnje nesreće:
Srpski predsjednik je naveo da je Kačinjski bio iskreni prijatelj Srbije, što Beograd nikad neće zaboraviti.
Saučešće su uputili: premijer Srbije Mirko Cvetković, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kao i predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović.
Redovni izbori za šefa države koga Poljaci biraju direktno bili su planirani za jesen, a Leh Kačinjski je samo dan uoči pogibije najavio da će se ponovo kandidovati.
Veliki protivnik nezavisnosti Kosova
Predsjednik Poljske Leh Kačinjski, koji je poginuo u avionskoj nesreći na zapadu Rusije, srpskoj javnosti poznat je kao jedan od doslednih protivnika nezavisnosti Kosova. Zbog toga je veoma oštro kritikovao poljsku vladu koja je imala suprotan stav.
Kačinjski je i inače bio poznat po osobenom nastupu i britkom jeziku, zbog čega je izazivao pažnju javnosti, i van granica svoje zemlje, a u Poljskoj je ne rijetko bio inspiracija satiričnim komentarima.
Tako je svojevremeno novinar Jerži Pilčje Kačinjskog u svojim tekstovima nazivao "kačka", što znači "patka", a predsjednik je pokrenuo parnicu protiv njega. Sud je doduše ocijenio da poređenje s tim pernatim životinjima nije protivzakonito i uvredljivo, ali je slučaj ostao zabilježen u hornologiji političkog života Poljske.
Kačinjski je politikom počeo da se bavi kao student prava na Univerzitetu u Varšavi, krajem šezdesetih godina, kao otvoreni protivnik komunističkog režima i aktivista Komiteta za odbranu prava radnika i Nezavisnog sindikata.
Godine 1980. pridružuje se sindikatu Solidarnost koji je predvodio Leh Valensa. Deceniju kasnije, nakon pada komunističkog režima i Valensinog stupanja na vlast, postaje član parlamenta.
Valensa i Kačinjski okončali su saradnju 1992. zbog suprotnih stavova o pojedinim pitanjima.
U vladi premijera Jiržija Buseka obavljao je dužnosti ministra pravde. Godine 2001. zajedno s bratom blizancem Jaroslavom osniva konzervativnu stranku Pravo i pravda i na njenom kormilu ostaje do 2003.
Za gradonačelnika Varšave izabran je 2002.
Kruna njegove političke karijere bio je trijumf na izborima 2005. i izbor za šefa države.
Neki analitičari su to doživjeli kao nepotizam, budući da je njegov brat Jaroslav postao premijer i predvodio vladu sve do poraza na izborima 2007.
Leh Kačinjski rođen je 18. juna 1949. Njegov otac Rejmund bio je inženjer, a majka Jadviga filolog.
Od brata blizanca razlikovao ga je jedino mladež na levom obrazu. Braća Kačinjski su 1962. glumila u filmu "Dvojac koji je ukrao mesec".
Supruga Kačinskog Marija poginula je zajedno sa njim. Iza njih je ostala ćerka Marta.
Nesreće odnijele 11 državnika
Poljski predsjednik Leh Kačinjski koji je poginuo u blizini Smolenska u Rusiji, jedanaesti je šef države koji je u poslednjih 50 godina izgubio život u avionskoj nesreći.
- U februaru 2004. u avionskoj nesreći na jugu Bosne i Hercegovine, stradao je makedonski predsjednik Boris Trajkovski.
- 29. marta 1959. godine Bartelemi Boganda, predsjednik vlade Centralnoafričke republike i junak borbe za nezavisnost te zemlje, poginuo je u nesreći na 90 kilometara zapadno od Bangija.
- Predsjednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bjedić poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine, kada se letelica u kojoj se nalazio srušila u blizini Sarajeva.
- 27. maja 1979. godine, avion kojim se premijer Mauritanije, potpukovnik Ahmed Uld Buseif vraćao sa međuafričkog samita u Dakaru srušio se u more.
- 4. decembra 1980. godine, avion u kome su bili portugalski premijer Fransisko sa Karneiro i ministar odbrane Amaro da Košta srušio se ubrzo po uzletanju sa aerodroma na zgrade obližnjeg predgrađa Lisabona.
- 24. maja 1981. godine, ekvatorski predsjednik Haime Roldos Agilera i ministar odbrane, general Marko Aurelio bili su među desetak osoba koje su stradale prilikom pada aviona u blizini ekvatorsko-peruanske granice.
- 1. avgusta 1981. godine, najuticajniji čovjek u Panami, general Omar Torihos poginuo je kada se njegov avion srušio u džungli.
- 19. oktobra 1986. godine, predsejdnik Mozambika Samora Mašel i nekoliko njegovih ministara izgubili su život kada se mlaznjak "tupoljev 134-A" srušio na severoistoku Južne Afrike.
- 17. avgusta 1988. godine, pakistanski predsjednik Zia ul Hak i nekoliko visokih pakistanskih vojnih funkcionera i još 30 putnika stradali su u avionskoj nesreći u blizini Bahavalpura. Pakistanski istražni organi su tvrdili da je reč o sabotaži.
- 6. aprila 1994. godine predsednici Burundija Siprijan Ntarjamira i Ruande Huvenal Habijarimana stradali su kada je njihov avion oboren kod Kigalija.
I mnogi drugi političari stradali su u avionskim nesrećama, među njima i Dag Hamaršeld, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (1961. godine u Zambiji), kineski ministar odbrane maršal Lin Bijao (1971. u Mongoliji), alžirski ministar inostranih poslova Mohamed Benjahja (1982. u Iranu), američki sekretar za privredu Ron Braun (1996. godine kod Dubrovnika).
Tokom protekle godine dogodilo se nekoliko teških avionskih nesreća. Avion kompanije "Er Frans" sa 228 putnika i članova posade, nestao je iznad Atlantika na letu od Ria de Žaneira ka Parizu, dok je u udesu aviona kompanije "Jemenija er" sa 142 putnika i 11 članova posade, koji se srušio u Indijski okean, preživjela samo jedna osoba, četrnaestogodišnja djevojčica.
(agencije/MONDO)