Stotine hiljada ljudi okupilo se u Istanbulu, na kraju Marša za pravdu, koji je trajao 25 dana. To je najmasovniji protest protiv obračuna turskih vlasti sa političkim neistomišljenicima nakon prošlogodišnjeg propalog državnog udara.
Mašući turskim zastavama i noseći crveno-bijele transparente na kojima je pisalo "Pravda", demonstranti su se okupili u Istanbulu kako bi čuli govor lidera glavne turske opozicione Republikanske narodne partije Kemala Kiličdaroglua na kraju njegovog Marša pravde, koji je krenuo iz Ankare.
Kiličdaroglu je započeo marš dugačak 450 kilometara 15. juna, nakon hapšenja poslanika iz njegove partije Enisa Berberoglua u junu, a cilj marša je protest zbog masovnog progona ljudi koji su navodno povezani sa terorističkim grupama, a nakon pokušaja državnog udara u julu prošle godine, prenosi AP.
Veliki marš opozicije: Hiljade idu ka Istanbulu
Prelazeći 20 kilometara dnevno, 68-godišnji političar nije na početku pridobio značajnu podršku.
Tokom marša, Kiličdaroglu se pridružilo desetine hiljada ljudi, koji su uzvikivali "Pravo, zakon, pravda".
Turci hapse redom: Lisice za Amnesti internešenel
Prema riječima organizatora, marš izražava "kolektivnu, nestranačku želju za nezavisnim i fer pravosudnim sistemom", za koji tvrde da ne postoji u Turskoj.
Kiličdaroglu je rekao da je njegov tronedeljni marš pomogao Turcima da "izađu iz okova straha" nakon uvedenog vanrednog stanja.
2 million chanting "Rights! Law! Justice!" in Istanbul. #JUSTICEMARCH#Adaletmitingpic.twitter.com/qstvBuOaHH
— Ece Temelkuran (@ETemelkuran) July 9, 2017
Vlada je optužila Kilčdaroglua da je tokom protesta podržavao terorističke grupe, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da on krši zakon pokušajem da utiče na pravosuđe.
Član opozicione Narodne republikanske stranke (CHP) Enis Berberoglu osuđen je na 25 godina zatvora zbog curenja u medije informacija o isporuci turskog oružja Siriji.
Nakon neuspjelog vojnog puča u julu 2016. u Turskoj je otpušteno oko 120.000 državnih i javnih službenika, uključujući profesore, sudije i vojnike, a više od 50.000 ljudi, među kojima i novinari, je uhapšeno na osnovu odluka izdatih za vrijeme vanrednog stanja u zemlji.