AP: Bušove lažne izjave vodile rat

Vašington, 23.1. - Studija dvije američke neprofitne novinarske organizacije otkrila je da su američki predsjednik Džordž Buš i vrh njegove administracije objavili više stotina lažnih izjava u vezi sa navodnim iračkim prijetnjama po nacionalu bezbjednost u periodu od dvije godine nakon terorističkih napada na tu zemlju, piše Associated Press.

Studija je zaključila da su izjave "bile dio orkestrirane kampanje koja je imala za cilj da efektno utiče na javno mnenje i da postepeno uvodi naciju u rat sa nesumnjivo lažnim namjerama".

Studija je objavljena u utorak uveče na veb sajtu američkog Centra za javni integritet koji radi u saradnji sa Fondom za nezavisno novinarstvo.

Portparol Bijele kuće Skot Stanzel nije komentarisao istinitost studije ali je ponovio stav američke administracije da je svijet gledao na iračkog lidera Sadama Huseina kao na prijetnju.

Vojne mjere koje su preduzete 2003. bile su bazirane na kolektivnoj ocjeni obavještajnih službi širom svijeta, rekao je Stanzel.

Studija je obuhvatila 935 lažnih izjava tokom dvije godine. Tom prilikom je otkriveno da su Buš i najviši zvaničnici njegove administracije, koristeći govore, brifinge, intervjue i slična obraćanja, u preko 532 prilike nesumnjivo davali lažne izjave o postojanju oružja za masovno uništenje u Iraku, njegovoj eventualnoj proizvodnji, nabavci ili vezama sa Al-Kaidom.

"Sada je van svake sumnje da Irak nije posedovao nikakvo oružje za masovno uništenje niti da je imao značajne veze sa Al-Kaidom", navodi se u pregledu studije koji su napisali Čarls Luis (Charles Lewis) i Mark Riding-Smit (Mark Reading-Smith), članovi američkog Fonda za nezavisno novinarstvo.

"Ukratko, Bušova administracija je gurala naciju u rat na osnovu netačnih informacija koje su isti rat metodično propagirale a zatim kulminirale vojnim akcijom 19. marta, 2003. protiv Iraka", zaključuju dvojica novinara u pregledu studije.

Osim Buša, navedena su i imena tadašnjih najviših članova njegove administracije tokom perioda koji je studija obuhvatila: potpredsednik Dik Čejni (Dick Cheney), savetnik za nacionalnu bezbednost Kondoliza Rajs (Condoleezza Rice), sekretar odbrane Donald H Ramsfeld (Rumsfeld), državni sekretar Kolin Pauel (Collin Powell), zamenik sekretara odbrane Pol Volfovic (Paul Wolfowitz) i press sekretari Bele kuće Ari Flajšer (Fleischer) i Skot Meklelan (Scott McClellan).

Prema broju falš izjava, Buš vodi sa 259 od kojih 239 se odnosi na masovono uništenje u Iraku a 28 na iračke veze s Al-Kaidom, otkriva studija. Odmah iza Buša je sekretar Pauel sa ništa manje 244 falš izjave, odnosno 10, na istu temu.

Iz Centra za javni integritet je rečeno da je studija bazirana na podacima koji su sakupljeni i obradjeni zajedno sa pomenutim izjavama i informacijama iz preko 25 vladinih izvještaja, knjiga, članaka, govora i intervuja, a za period od dvije godine počev od 11. septembra 2001. (nine/eleven).

"Kumulativni efekat ovih lažnih izjava bio je ogroman, a uvećan sa hiljadama novih priča, emitovanja i uz medijsku podršku stvorio je gotovo nezaustavljivu hajku u nekoliko kritičnih mjeseci uoči početka samog rata", zaključuje studija.

Neki novinari, medjutim, čak i čitave novinske kuće, reagujući na nezavisnu studiju, obelodanili su da je tadašnje njihovo medijsko pokrivanje predratnih dogadjanja u zemlji bilo drugačije, umereno i nekritično.
Uprkos ovih neodrživih opravdanja, većina američkih medija jeste davala svoj "nezavisni" sud i ocenu o lažnim izjavama Bušove administracije u vezi sa Irakom.

(MONDO)