Prolaznik bi pomislio da je hrast zgrčen između blokova granita na jednom kalifornijskom brežuljku samo još jedno pustinjsko rastinje.
Ovaj grm na brežuljku Džurupa na jugu Kalifornije je, međutim, jedno od najstarijih živih organizama na planeti. Nalazi se tu već 13.000 godina, još od poslednjeg ledenog doba.
Otkrili su ga nedavno istraživači sa kalifornijskog univerziteta Dejvis koji su mu dali naziv Džurupa po lokalitetu na kome raste.
Na ovu vrstu hrasta se obično nailazi u hladnijim i vlažnijim područjima na daleko većoj nadmorskoj visini, a ne u negostoljubivoj zoni kakav je pustinjski i vreo jug Kalifornije.
Upravo je to nagnalo istraživača Džefrija Ros-Ibaru da prouči genetsku istoriju stabla.
Ispostavilo se da su njegovi žirovi sterilni, tj. da iz njih ne mogu proklijati nove mladice i da su svi uzorci identični poput klonova, što je navodilo na zaključak da je cio grm zapravo jedna jedina biljka koja je tu raste od ledenog doba.
Zahvaljujući ovom načinu rasta, hrast je uspio da preživi brojne požare, periode suše i ekstremne hladnoće, kao i oluje i jake nalete vjetra, objašnjavaju istraživači u članku objavljenom u časopisu Plos One, dodajući da drvo staro 13.000 godina raste veoma sporo, svega oko 1,2 milimetara godišnje.
Istraživači vjeruju da je riječ o poslednjem spesimenu žbunaste vegetacije koja je pokrivala ovaj dio Kalifornije tokom poslednjeg ledenog doba.
(MONDO)