"Sterilno okruženje" krivo je za slab imunitet i česte bolesti, tvrde naučnici.
Ako se u najranijem djetinjstvu ne susretnemo sa mnogim bakterijama i mikrobima, naš organizam jednostavno neće naučiti da uspostavi mehanizme kontrole i odgovori na pojavu infekcija u neželjenim situacijama.
Bebe našeg doba žive i odrastaju u nekoj vrsti "sterilnog okruženja". A upravo tu činjenicu mnogi ljekari danas krive za njihov slab imunitet i sve češće obolijevanje od astme i alergija.
Prema jednoj od postojećih "higijenskih hipoteza", naš imunološki sistem razvijen je da se snalazi u svijetu zasutom bakterijama.
Ova reakcija, kaže jedna hipoteza, odgovorna je za najnoviji porast oboljelih od astme i alergija - obje udružene sa upalama i temperaturom, piše časopis "Nju sajentist".
Nedavno je ustanovljeno da hronične upale takođe mogu povećati rizik da se oboli od dijabetesa, moždanog udara i srčanih obvolijenja. Može li se, onda, "higijenska hipoteza" primijeniti i u ovim slučajevima?
Da bi dobio odgovor na ovo pitanje, Tom MekDejd, epidemiolog sa Medicinskog fakulteta Nortvestern Univerziteta u Evanstonu, u državi Ilinoji, obavio je, sa grupom kolega analizu zdravstvenih "kartona" koji registruju zdravstveno stanje 1.534 djece od njihovog rođenja u gradu Cebu na Filipinima.
Kad su djeca iz kontrolisane grupe napunila 20 godina, MekDejdova ekipa mogla je da ispita stanje C-reaktivnog proteina(CRP), markera za svekolike hronične bolesti i upale, u njhihovoj krvi.
Pronašli su gotovo nevjerovatne detalje: što su češće ova djeca prije napunjene dvije godine dolazila u dodir sa raznim patogenima, bakterijama i mikrobima, ona su sa napunjenih 20 godina imala manje CRP. A samo rođenje u oblasti pogođenoj sušom, u okruženju ispunjenom prašinom i prljavštinom, za trećinu je smanjivalo rizik da se poveća nivo CRP u krvi!
Svaki slučaj dijareje u djetinjstvu u zagađenoj i nehigijenskoj sredini bitno smanjuje rizik da se u odraslom dobu registruje povišen nivo CRP.
Na osnovu ovih otkrića, MekDejd je zaključio da izloženost bakterijama i mikrobima u najranijem djetinjstvu može reducirati hronična oboljenja i upale u kasnijem životu a time i mogućnost da organizam postane "domaćin" ozbiljnoj infekciji.
MekDejd se nada da ćemo jednog dana moći svoje bebe da izlažemo "zaštitnom uticaju bakterija a da ih ne suočavamo s rizikom da se zaraze".
(FoNet)