Kina je saopštila učesnicima konferencije UN o klimatskim promenama u Kopenhagenu, da ne vidi mogućnost za postizanje dogovora.
Kako je agenciji Rojters izjavio izvor povezan sa konferencijom, koji je želio da ostane anoniman, kineska delegacija je predložila da umjesto njega bude usvojena "neka vrsta kratke političke izjave".
Neimenovani zvaničnik je rekao da se nastavljaju pregovori, kako bi ipak bila pronađena mogućnost da u petak bude potpisan operativni sporazum za rješavanje problema globalnog zagrijevanja.
U završnici klimatske konferencije UN, pregovori su i dalje u krizi jer nema jasnog teksta finalnog sporazuma o kojem se pregovara, a ministri za zaštitu životne sredine iz 192 zemlje od prošlog utorka nastoje da razjasne ključna pitanja prije dolaska šefova država i vlada.
Još je neizvesno hoće li se postići sporazum o novom obavezujućem ugovoru o mjerama za manje ispuštanje štetnih gasova u atmosferu.
Pred delegatima su dva glavna pitanja od kojih zavisi ukupni uspijeh skupa: koliko će bogate zemlje ponuditi siromašnima za nove čiste tehnologije - i za koliko će bogate zemlje smanjiti količinu štetnih gasova koje ispuštaju u atmosferu?
Više od sto najsiromašnijih zemalja traži da se rast temperature ograniči na najviše jedan i po stepen i navode naučne dokaze da bi ograničenje na dva stepena bilo opasno po njihove zemlje.
Finansijska pomoć je za mnoge zemlje u razvoju najbitnija tema konferencije. U svjetskim okvrima, većina afričkih zemalja proizvodi neznatne količine štetnih gasova i zato ih razgovori o smanjenju emisija ne zanimaju.
Ukoliko razvijene zemlje ponude dovoljnu dugoročnu finansijsku pomoć najsiromašnijim zemljama za ublažavanje posledica klimatskih promjena, moguće je da će dovoljan broj njih podržati usvajanje sporazuma.
Ako se finansijska pitanja ne riješe, bar u najširim okvirima, klimatski pregovori će se nastaviti u junu u Bonu, u Meksiku za godinu dana i tako u nedogled, upozorio je juče Fajnenšel tajms.
Zbog toga na konferenciji u Kopenhagenu raste nervoza, budući da učesnici skupa, kojima bi danas i sutra trebalo da se pridruži oko 120 šefova država ili vlada, u prethodnih deset dana nisu uspjeli da postignu napredak u pregovorima o koracima koje bi države svijeta trebalo da učine kako bi se postigao dogovor o novom globalnom klimatskom paktu.
Taj dokument bi trebalo da naslijedi važeći Protokol iz Kjota, budući da ovome važnost ističe 2012. godine.
Konferencija bi trebalo da se okonča u petak, ali završni dokument nije na vidiku, uprkos pokušajima domaćina, Danske, da sačini tekst koji bi mogao da bude usvojen, prenijele su agencije.
"Ovo je proces u kome učestvuje više strana i ne može se tek tako izaći sa nekim tekstom koji je pao s neba", izjavio je u srijedu kineski delegat Su Vej. On je ocijenio da bi odluka predsjedništva konferencije da predstavi takav tekst "mogla da bude ogromna prepreka procesu i da u velikoj mjeri ugrozi uspješni rezultat skupa u Kopengahenu".
I druge zemlje u razvoju protestovale su zbog takvog poteza Danske.
Maldivi, ostrvska država najteže ugrožena dizanjem nivoa mora kao posledicom klimatskih promjena, strahuje da bi konfuzija s tekstom završnog dokumenta mogla da bude rizik za uspješno okončanje skupa.
"Ukoliko ne uspijemo da postignemo dogovor u narednih 48 sati, plašim se da smo propali", rekao je predstavnik Maldiva.
Afričke države su pokušale da izvedu pregovore iz ćorsokaka ublaživši sopstvene zahtjeve za pomoć koju bi razvijene države trebalo da im obezbijede kako bi mogle da se izbore sa posledicama klimatskih promjena.
"Znam da će moj predlog razočarati neke Afrikance", rekao je etiopski premijer Meles Zenavi, koji je, u ime afričkih država, iznio predlog da ta pomoć dostigne 100 milijardi dolara godišnje 2020. godine.
On je takođe podržao kratkoročnu pomoć od 10 milijardi dolara godišnje između 2010. i 2012, tačno koliko su predložile Evropska unija i SAD.
EU je prethodno predložila da pomoć bogatih zemalja siromašnim državama do 2020. godine dostigne 150 milijardi dolara.
Grupa afričkih država je još koliko ove nedelje zahtijevala 400 milijardi dolara godišnje.
Zenavi je rekao da bi pomoć zemljama u razvoju da se izbore sa posledicama klimatskih promjena i smanje sopstvenu emisiju štetnih gasova trebalo da počne da pristiže 2013 i da "do 2015. dostigne 50 milijardi dolara, a do 2020. - 100 milijardi godišnje".
"Najmanje 50 odsto te sume bilo bi namijenjeno prilagođavanju promjenama najugroženijih i siromašnih zemalja i regiona poput afričkih i malih ostrvskih država", rekao je on.
(Tanjug)