Depresija je faktor rizika smrti koliko i pušenje, pokazalo je istraživanje.
Uporedno istraživanje norveškog Univerziteta Bergen i Instituta za psihijatriju (IoP) Kraljevskog koledža u Londonu obuhvatilo je više od 60.000 osoba čiji su podaci upoređeni sa detaljnim podacim o smrtnosti. Nakon četvorogodišnjeg analiziranja otkriveno je da je rizik smrtnosti gotovo u istom stepenu porastao kod pacijenata koji pate od depresije i pušača.
Profesor Robert Stjuart, koji je rukovodio istraživanjem u IoP, objašnjava moguće razloge koji bi mogli da potvrde ova iznenađujuća otkrića:
"Za razliku od pušenja, mi ne znamo kakva je uzročna veza sa depresijom, ali sve zaista nagovještava da bi trebalo detaljnije istražiti ovu vezu zato što ona tvrdoglavo opstaje čak i poslije uklanjanja mnogih drugih faktora".
Istraživanje je pokazalo i da se pacijenti sa depresijom suočavaju sa povećanim rizikom smrtnosti, dok kombinacija depresije i anksioznosti snižava stopu smrtnosti. Zato doktor Stjuart ukazuje da je "jedna od najvažnijih poruka ovog istraživanja da 'malo anksioznosti može nekome i koristiti'".
Istraživači pretpostavljaju da je riječ o dvije rizične grupe. "Osobe sa izuzetno visokim nivoom simptoma anksioznosti prirodno su ranjivi u suočavanju sa stresom - na primjer kroz efekte koje stres ima na kardiovaskularni sistem", upozorio je Stjuart.
S druge strane, ocjenjuje ovaj psihijatar, "osobe kod kojih postoji nizak nivo anksioznosti, dakle ljudi koji tvrde da nemaju nikakve simptome, uglavnom su osobe koje se rijetko odlučuju da zatraže pomoć za svoje fizičko stanje ili pripadaju kategoriji ljudi nesvjesnih rizika - čime se može objasniti visoka smrtnost u ovoj kategoriji".
U svjetlu ovih otkrića, profesor Stjuart ukazuje na glavne pravce razvoja budućih tretmana i liječenja depresije i anksioznosti: "Fizičko zdravlje osoba sa tekućim ili ranijim mentalnim poremećajima iziskuje mnogo više pažnje nego što dobijaju sada".
Po njegovom mišljenju, to se, prije svega, odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu, a zatim na brigu o mentalnom zdravlju i opštem bolničkom liječenju. Posebnu pažnju treba posvetiti kontrolama opšteg zdravstvenog stanja osoba sa mentalnimn problemima, kontroli fizičkog zdravlja i faktora rizika kao što su krvni pritisak, holesterol, pogrešna ishrana, pušenje, fizička neaktivnost.
(FoNet/MONDO)