Na današnji dan prije 40 godina rođen je internet!
Na današnji dan prije 40 godina između dva računara u Sjedinjenim Američkim Državama poslata je kratka poruka - "lo", iako je nakon dve sekunde veza pukla, internet je rođen.
Semjuel Morze je 1844. godine učinio do tada nešto nezamislivo - telegrafskim aparatom, koga je prethodno izumio i izradio, poslao je kratku poruku od Baltimora do Vašingtona koristeći svoju telegrafsku spravu i mrežu kablova dugu 60 kilometara razapetu između dva američka grada. U kratkoj poruci poslata je rečenica iz Biblije: "Šta to bješe Božje djelo?".
125 godina kasnije, tačnije 29. oktobra 1969. godine, profesor Leonard Klajnrok sa američkog univerziteta Los Anđles razmišljao je šta da pošalje kao prvu i istorijsku rečenicu u mreži koju su činila dva računara na dva američka fakulteta.
"U kancelariji smo se nalazili samo programer i ja. Nismo imali kameru ili bilo šta čime bismo zabilježili taj istorijski trenutak. Nismo pripremili i osmislili neku zvučnu rečenicu poput ostalih. Nismo bili toliko pametni", izjavio je za njemački državni radio "Dojče vele" sada 75-godišnji profesor, koji je prošle godine nagrađen američkom Nacionalnom medaljom za nauku upravo za otkriće koje predstavlja temelj interneta.
Eksperiment se nije odvijao kako je bilo zamišljeno. Klajnrok u početku nije uspio da poveže računar sa Kalifornijskog univerziteta sa onim na univerzitetu Stenford u Sjevernoj Karolini. Prva veza između dva računara prekinuta je poslije samo dvije sekunde. Klajnrok je uspio da pošalje tek dva slova - "lo".
Uređaj koji je bio zadužen za prenos prve poruke bio je veličine frižidera. Nije završio na otpadu, već se još uvijek nalazi u maloj sobi na Kalifornijskom univerzitetu kao svjedok vremena.
Klajnrok kaže da današnji i najobičniji mobilni uređaji imaju više snage od tog uređaja.
"Tako je ružan, a ujedno tako lijep. On je moj dragi prijatelj. Uradio je ono što se od njega očekivalo. Kasnije su uređaji napredovali da bismo imali ono što danas zovemo - internet", rekao je Klajnrok.
A šta je sve prethodilo nastanku interneta kakav danas poznajemo.
Hronologija
1969. - Dva računara sa dva odsjeka Kalifornijskog univerziteta povezana su u mrežu ARPAnet, predhodnicu interneta
1971. - Rek Tomlinson razvija elektronsku poštu za ARPAnet. Upravo je on tvorac znaka @. Popularnog "majmuna" osmislio je kako bi u adresi elektronske pošte razdvojio ime korisnika od imena računara.
1973. - Mreža povezanih računara seli se preko Antlantika. Norveška je postala dio ARPAneta. Cilj je bio razmjena podataka o mogućim potresima i nuklearnim eksplozijama sa SAD. Poslije Norveške, u mrežu ulazi Londonski univerzitet.
1978. - Geri Tuerk šalje prvi "spam" (masovno distribuirana poruka koju niste željeli) u mreži ARPAnet.
1984. - Broj umreženih računara prelazi 1.000. Japan stvara vlastitu mrežu Junet, Velika Britanija razvija mrežu Janet, a Sovjetski Savez Usenet.
1985. - Stvoren je domen .com. Najstarija stranica sa tim domenom glasila je i još uvijek glasi: symbolics.com.
1989. - U Evropskoj laboratoriji za praktičnu fiziku (CERN) rađa se ideja o internetu kakav danas poznajemo - razmjena celih dokumenata zajedno sa slikama pri čemu djelovi dokumenta postaju linkovi. Nastaje format podataka HTML.
1990. Pojavljuje se prvi internetski pretraživač nazvan Archie zahvaljujuć kanadskom studentu Alenu Emtažu.
1991. Nastaje prva internetska stranica, doduše siromašnog sadržaja.
1996. Leri Pejdž i Sergej Brin, studenti sa Univerziteta Stenford, počinju da rade na pretraživaču koji prikazuje stranice prema njihovoj popularnosti i relevantnosti. Dve godine kasnije nastaje Google.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)